dočesima, ali opet vele da ih je on krox 12 go-
dina varao.

U carevinskom vijeću u gosposkoj i zastupni-
čkoj kući izvagjaju se i nadalje njeke preinake i
uvagjaju ustanove. Gradovi Trst i Rijeka presta-
će biti slobodne luke.

Njemački listovi nikad se ne bave češkom
izložbom, već samo ako imadu što da primjete.
Izložba je uvjek puna posjetitelja. Kad se je de-
putacija franceskih djaka vraćala kući bilo je na
kolodvoru bučnih iskaza simpatije izmegju Čeha i
Franceza. Fraocezi pri oprostu rekoše da će Česi
naći u njima uvjek dobre prijatelje koji ih neće
nigda ostaviti, Vikalo se: Živila Franceska ! Živi-
la Češka ! i tim su se rastali u najvećem zado-
voljstvu i prijateljstvu, — . Presjednik, petrograd-
skoga slavenskoga dobrotvornoga društva g, grof
Igujatijev govoreći u sjednici društva o austrijskim
Slavenima kazao je kako oni lijepo napreduju, a
za tim dosudio je Česima prvo mjesto megju au-
strijskim narodima.

Odbor za riješenje izbornih utoka  jednogla-
sno predložilo je; uništenje izbora Vergotinijeva.

— U Ugarskoj vodi se žestoka purlamen-
tarna borba o preustrojstvu uprave. Opozicija ja-
ko napada na vladu, tako da bukom i smijehom
nije dala govoriti ministru presjedniku. — Mini-
star Czaky izjavio je dopisnika ,Magyar Hirlapa*
da će imenovanje novog primasa Ugarske slijediti
tek iza kako se riješi pitanje da li će se prima-
sova stolica premjestiti iz Ostrogona u Budimpe-
štu. — Ministar Baross naložio je svim potčinje-
nim činovnicima, da imaju izmegju sebe općiti
magjarski !

— Franceska izložba u Moskvi ispala je bo-
lje nego li su to proricale njemačke novine. Go-
vorilo se da je ruski car neće posjetiti. On je svu
pregledao i pohvalno se o njoj izjavio, Ruski bo-
ljari kazaše Francezima, da donesu njihovu robu
u Rusiju, da je oni najvole kupovati, U Parizu su

radi ovih vijesti jako zadovoljni.

— Glasoviti talijanski kardinal Alimonda u-
mro je u Torinu. On je nastojao da izmiri Ss.
vojsku dinastiju sa svetom stolicom. — Papa i-
menovao je kardinalima bečkoga nadbiskupa Gru-
šu i nadbiskupa Rottelli-a.

— Radi skupoće življenja odlučila je njema-
čka vlada olakšati carinu na žito. Kancelar Capri-
vi izjavio je da će ove godine Njemačka imati
srednju žetvu. I iz raznih strana prispjeće žita u
Njemačku tako, da neće trpjeti oskudice, ali ipak
vlada će snižiti carinu na žitarice. — Njemački
car bio je prvi koji je papi na njegovoj. eacikliki
zahvalio.

— Gladstone oporavio se od influence. On
veli da: bi mu bilo drago kad bi se židovsko pita-
nje povoljno riješilo, te bi želio da :86 sultan sa-
usme za iseljivanje Židova u Palestinu, a nada se
da će grčka vlada stati na kraj nemirima u Krfu,

Domaće vijesti.

Hrvatski Sabor u Zagrebu raspravlja 0 ze-
mljo-rasteretnoj zakladi. Kako je opozicija  presla-
ba, u saboru ne može ništa drugo. uraditi, već svo-
jim obrazloženjem dokazivati nepravičnost, koja se
čini hrvatskomu narodu, ali kakogod je kraljevin-
ska deputacija u Pešti zaključila, onako će veći-
na primiti i glasovati.

U pitanju zemljo-rasteretne zaklade složile
su se obje opozicije. Gosp. Folnegović podnio je
saboru protupredlog, kojega. su potpisali savi sas-
tupnici opozicija. Protupredlog, učinjen na temelju
opravdanih razloga glasi: Hrvatska zemljo-raste-
retna zaklada sa čitavim njezinim suviškom imade
se izručiti kraljevini Hrvatskoj u neograničeno
vlasništvo, posjed i upravu. a kr. sem. vlada ima
saboru podnijeti shodan predlog, u koju svrhu da
se taj višak upotrijebi.“ Ovaj protupredlog potpi-
saše 12 zastupnika opozicije.

:_, U vladinoj stranci, istaknuše se kao uvjek
Egersdorfer_ i Gjurković, jer, odkad. je, Miškatović
umro, [jih je sapala sreća da brane većinu od

prigovora opozicije, U dugim govorima rasvedole do naše

da mi nemamo pravo na ono, što je naše, već da
imamo dijeliti s Ugarskom i da smo sretni ako
što dobijemo. Opozicija ih je pobijala uspješno
kao i bana. Istakli su se Neuman i Vrbanić ; Fol-
negović je posve kratko razložio stanovište opo-
zicije. Dr. Starčević takogjer je govorio, ali sam
je kazao da u financijalnim stvarima on nije
strukovnjak.

Sasvim da se je opozicija združila izbijala su
vaoka njeke oprijeke izmegju njih. Vladinovci i
sam ban htjedoše ih čim prije zavaditi, ali im je
odgovoreno: u ovom pitanju mi se slažemo. Ču-
dno nam se čini postupanje Gjurkovićevo. On je
srijemski Srbin, poznati dopisnik stare » Presse,“
koji je pomogao srućiti hrvatsku operu i tako
Hrvatima zube okresao.

Čitajući njegov govor dalazi nam, da se na-
smijemo Srbima, koji još traže u banovini njeku
ravnopravnost! A njihovi u današnjoj većini vode
glavnu riječ !

G. Frank nije u saboru. On je u gospodar-
skim pitanjima specijalista, te bi vladu najuspje-
snije pobijao sa strane stranke prava. Najviše za-
to i mora ostati kući!

Pišu nam iz Kune 29 pr. mj.
Poslje žestoke borbe izabrasmo za tajnika
mladog Hrvata Tutića-Poljanića. Protivnici htjedo-
še prodrijeti s jednim  predbrojnikom » Srpskog
Glasa“ ali uzalud. I ti se zovu Hrvatima |
Hrvati čistog pravca.

— ,Matica Hrvatska“ držaće svoju ovogodiš-
nju glavnu skupštinu u nedjelju 14. Juna 1891.
u 10 sati prije podne u ,Matičinim“ društvenim
prostorijama. (Matičina ul. br. 2 razizemlje).

Dnevni red: 1. Govor presjednika. 2. Izvje-
šće tajnika i blagajnika. 8. Rasprava o raznim
predlozima. 4, Izbor u smislu $. 18. društvenih
pravila: petorice odbornika.

— Ispravak. U zadnjem broju našeg lista
na početku uvodnog članka red. 4 mješte : obra-
tio, ima ići: shvatio.

Javna sahvala.

Potpisano ravnateljstvo izriče ovim u ime
svoje i u ime cijeloga učiteljskoga sbora najto-
pliju hvalu slavnomu ravnateljstvu i učiteljskomu
sboru c. kr. dubrovačke velike gimnazije i svim
prestavnicima ostalih ondješnjih učevnih zavoda,
što su našemu nazaboravnomu drugu prof. Vikto-
ru Drnki izkazali pošljednju počast sprovedavši
ga do hladna groba.

U Rijeci 29 maja 1891.
Ravnateljstvo kr. velike
gimnazije riječke.

Pišu nam iz Zagreba 1 Juna:
Klub stranke prava odlučio je svečano pro-
slaviti imendan dr. A. Starčevića pošto se ove go-
dine izvršilo trideset godina njegova političkoga
rada. Klub je odabrao u odbor sa proslavu gg. dr.
Franka, Kumičića, Harambašića i Tresić-Pavičića.
Odlučilo se da klub dade onog dana svečani sobet
u vili Erlih. Pri ulasku u Ilicu kočija što će vo-
diti svečara i članove stranke predaće mu djaci
adresu a gospogjice vijenac, Na večer biće komers.
»Hrvatska“ će izaći u svečanom ruhu, s prigodnim
člancima od Folnegovića, dr. Franka, Lovrenčevi-

ća i pjesmama Harambašića i Tresić-Pavičiča.

— U nedjelju 7. o. mj. priregjuje Narodno
pjevačko društvo u Mostaru u slavu petstogodi-
šnjice Tvrdka I u ,Grand Hotel Orient“ zabavu.
Program zabave dijeli se u dva dijela. Prvi dio
su razoi komadi što će pjeva zbor pjevačkogu
društva ili će svirati glazba nar, pjev, društva i-
zim pjesme Gajeve ,Danici,* koju će deklamovati
gosp, Alija, Džajo. Drugi dio je prestava ,Škrtca,*

komedije . u & čina od J. K. Moliere, preveo Ivan |

Širola, Čist prihod namijenjen je zakladi ,Naro-

dnoga pjevačkoga društva“ u Mostaru,

aa a uzeli lt ERA
ORSPTIE EC Ci...

 

Odbor za izlet pozivlje nadalje ste obe koji
bi želili poći-na izložbu da se prijave odboru ili
dotičnim mjesnim povjerenicima barem do svršet-
ka ovog mjeseca.

— Na veliku radost doznajemo da je za-
grebačkim nadbiskupom imenovao sarajevski nad-
biskup dr. J. Stadler. ,N. Fr. Presse“ govoreći o
tomu naimenovanju kaže da je dr, Stadler indi-
ferentan u politici. S druge strane psk pogovara
se da je Kallay htio Stadlera odstraniti iz Bosne.
Dr. Stadler je dobar svećenik i dobar Hrvat, a
mi se radujemo braći preko Velebita na ovomu
dobitku, dok želimo Bosni da svoj gubitak dobro
nadoknadi.

Pišu nam iz Perkovića 26 o. mj.

Na ovoj dalmatinskoj željeznici imade. nje-
koliko zapovjednika, koji su tako zvani ,Nijemci“
koji naše Dalmatince napastuju na svaki način, &
njihove Nijemce nagragjuju što bolje ! Bi li se
moglo imati više opaza i gledati naše kao i njiho-
ve? Ovog puta dosta, a drugoga možda podulje.

. Dalmatinac.“

— Na Korčuli u Lumbardi pojavila se pe-
ronospora. Ovo je u koliko nam je poznato prvi
slučaj ove godine. Preporučujemo iznova i najto-
plije našim gospodarima da se za vremena pobri-
nu i neka poškrope svoje vinograde, jer kasnije
može ne biti na vrijeme. A ako je ljeto pogodno
i suho dosta je ovo prvo škropljenje, da se bo-
lest zapriječi. Ne pomaže li, nadogju li kise, onda
se mora opetovati i drugi i treći jput. Ali da se
prvi put polije ne smije se čekati na bolest, prvi
pot neka se polijeva bilo je ne bilo. Vlada je, ka-
ko čujemo, razdijelila kotarskim oblastima modro-
ga kamena, da ga narodu prodaju. Us to je na-
bavila i štrealjk&. Ko ih treba, neka se obrati na-
mjesništvu na vrijeme, pa ih može dobiti i uz sti-
ženu cijenu.

Različite vijesti.

— Arapska soirća u Parisu. Najmlagji sko-
ro izabrani pariški akademik, Pierre Loti (Louis
Jules Viaud), pravi je original, koji je već češće
dao Parižanom gradiva i povoda, da o njemu: go-
vore. Osobito njegove soireje pravi su dogagjaji u
pariškom društvu rad njihova fantastiča& obilježja.
Loti običaje i voli da zabavlja fantaziju svojih go-
stova. Tako je lani priredio stapsku večer u svom
stanu. Iz kinezkog predsoblja dolazilo. se je uz
pravu pravcatu japansku pagodu ponajprije & got-
ski kabinet, a odavle u širok hodnik; koji je bio
umjetno plavkastim svjetlom mjesečevim razavije-
tljen. S hodnika uzpinjalo »e malim stubištem i
odstraniv debeo zustor, ulazilo se u. Maroko.:Si-
gaste i mramorne dvorane, sagovima oblošone sti-
jene, srebrni svijećnjaci sa stropa viseći, magično
svjetlo, to je čekalo posjetnike. Posrijed dvorsne
stajaše sam Loti u zlatom izvezenom arapskom
odijelu i opasan sabljom, koju mu je poklonio sam
marokanski sultan. Tu čekaše i primaše svoje g0-
ste, za koje bijahu takogjer spremni arapski ko-
stumi. Iz udaljena zakutka čula se sferička gla-
zba. Glavnom ulazu na susret vide se vrata, sa-
strta debelim sagom, — & na straži stoje dva o-
boružana craca. Uzanim prozorom može se pogle-
dati u barem. Tu sjede & unakrst svinutim noga-
ma gospogja Loti kao Rumuojka, grofica Diana

Besusacque kao Marokanka i mnoštvo ć i

“i

robkinja. A ua to počima pravilni istočni koncert
če grlo gdje. Littra, neća-
nudi se

se

u kom se ne običuo
kinje glasovitog leksikografa. Za pauza