1a. Iznebušio nas je svijeh. olimo sl. uredništvo ,Du- m je to posljednjem činu udignacijom“ propovije- menarović, i koje je to pavo K.) u Zadru uči- aara. — |I opet proti kato- uštu! Nema ni pet mjeseca, već je tri put bez uzroka bilo otivnika. Zadnji put, va svačije saboru, kraz usta liberalnog Dra. oinu Kvekviću prohtjelo se, pri ovje- .stupnika bokeških gradova, proti na- ueništa, ispucati jednu srpsku lumbardu, je žrtva bio on glavom. Neznajuć naime ka- . pobiti govor zastupnika Biankina, Dr. R. Kve- kvić htio je lažima (nek nam se dopusti izraz) prikriti istine od Biankina navedene. Izmegju više laži, Kvekvić je rekao, da katolički sjemeništari pne pozdravljaju“ (dakle i sad!) hrišćanskog epi- skopa. Biankini se jedini obazreo na ovo i smeo je Kvekvića. Dr. Kvekvić kaonoti srpska delija ispravlja se i veli, da katol. sjemeništari pNijesu pozdravljali“ (dakle prošlo vrijeme !) episkopa i da su pače za to bili kažnjeni od svojih starješina. Prvo veli, da ne pozdravljaju, pak da nijesu poz- dravljali. A mi velimo, da je oboje laž. Otvoreno kažemo, javno, da je Dr. Radoslav Kvekvić, pot- presjednik dalm. sabora, zastupnik hrišćanskih ve- leporeznika, budući kotorski načelnik, a sad rodo- ljubni avvocato in Cattaro i predsjednik izbornog odbora , Unione cittadina“ rekao naprosto jednu laž, izrekavši ovu nesmotrenu i himbenu potvoru na katoličke sjemeništare. Katolički sjemeništari pozdravljaju episkopa. Samo jednom jedan ga ni- je nehote pozdravio, i zato je bio kažnjen od sta- rješina zatvorom. Ovo je ovako. Ako je Kvekvić bio što čuo, imao se tačno uvjeriti, a ne poslužit se lažima i to onako, u saboru. Sramotno je! — Do sad smo drugčije mnijenje imali o Dr. Kve- kviću, a sad se uvjerismo, da je i on ko i svi o- stali njegovi jednomišljenici. — Ovom prigodom izazvani, pitamo : koliko hrišćanskih gimnazijalaca ne pozdravlja kat. kotor. biskupa, pače ostentativ- no prolaze ispred njega klobukom na glavi? Mi za ovo nijesmo pera umočili niti tužbe ikakove dijeli, A oni? Oni i u saboru — bez temelja! — Kad smo izazvani pozivljemo školsku vlast nek unapred zapriječi slične škandale, kao i njeka noć- na izazivna pjevanja i sastajanja, kojih su kapu- rioni oni, koje je radi srpske propagande otjerala dubrovačka gimnazija. Razumijemo se ! : Kotor, 15 Februara. — Na Tripunovo o- svanula je ma plokati Sv. Tripuna njeka to- božnja ,Molitva Sv. Tripunu“, skroz uvrijedlji- va sadržaja proti poštovanoj glavi katolika u Boki. Srećom bila je po starijoj odredbi od- mah snimnjena; — inače moglo je lako biti bruke. I onog svečanog dana prvhitjelo im se je bilo pro- vokacije — još onakove — praviti ! U našem zad- njem izvješću nit slovca vam ne javismo ob ovo- mu. Mišljasmo, da je bolje premućati. Nu na naše i svačije čudo, zadnji srpsko — pravoslavni ,Du- brovnik“ br. 6. donosi u javnost tu ,Molitvu Sv. Tripunu“ i bezobraznošću, koja ga resi, pečata, da ona ,nije uvredljiva ni po samoga pastira, za ko- ga se veli, da Sv. Tripun izmoli u Boga, da ga obrati (oho!) na onu stazu sa koje će, kako mu to i u dužnost spada, propovjedati mir, ljubav i slogu. Ali na žalost, to je od njega daleko.“ Do- slosce ovako uredničtvo , Dubrovnika.“ Mi ovo prenosimo, e da čitaoci uvide, kako piše srpski »Dubrovnik“ o katoličkom biskupu Boke. Kotor, 16 Februara. — Srpsko-talijanaška »Unione Cittadina“ neprestano radi. Lega ne mi- roje: Samo su prvaci malo na muci radi općin- skih časti. Srbi hoće Načelnikom dra. Kvekvića- prvim prisjednikom Gjunia, dok Legaši vole Gju- PRA: Proti Gjunia je i Zanuttini zaradi nekijeh starijeh grijeha, a mi predlažemo, za ,mir, ljubav i slogu“ Unione Cittadina, da se sttar po- šlje i istanci (onoj kamo naši srbi obično šalju svoje raspre) i kako ova odredi — Suviše su se za- je još zec u šumi, a što će biti ako dogje na ražanj! Naravno da Kotorski Hrvati nijesu ostali duž- ni onijem koji su vrijegjali čelik-Hrvata biskupa Uccellini. Na ustuk spomenute nakazne ,molitve“ osvanula je na 9 ov. mjeseca kad se je ,Morna- rica“ drugi put okupila druga pjesmica, koje će se bokeski hrišćani (i za to srbi) za dugo sjećati. ,Mir, sloga i ljubav!“ Oni propovijedaju mir, slo- gu i ljubav, oni koji su nesnošljivosti, spletkama i denuncijama razrušili mir naše slavne Boke! Sad se hoćete miriti, kad smo vas upoznali ko ste i što ste! E pa dobro, mi na mir pristajemo. Pri- grlite opet hrvatsko ime, kome ste se iznevjerili - razvijte iznova one stare hrvatske trobojnice ko- je ste na vašijem kućama prije razvijali, kanite se novoskovanog srpstva i mir je gotov. Inače do- sta je vašeg bizantinizma i previjanja oko ,mira, 'sloge i ljubavi.“ Razumijemo se! Boka, 17 Februara. — Pročitali smv, g. uredniče, u 5 br. vašeg cijenjenog lista uvodni članak Izbori u Kotoru. Drago nam je bilo čuti da ste i vi osudili ponašanje negdašnjeg našeg Iva Giunia. Niko mu nije odobrio njegovo odmetni- štvo, neka je on htio tobožnjim pravaštvom po- kriti svoje svrhe. Sada dopustite, da Vam i ja ne- što javim o nečuvenom agitiranju protiv nas Hr- vata i Kotorske općine. U tom se osobito ističu hrišćauski popovi, koji oblijeću pragove nekih autonomaša, moleći ih i zakljinjući, da za njih gla- suju, jer je srpstvo u opasnosti. Ovo oblijećanje hrišćanskih popova zgadilo je mnoge poštene au- tonomaše katolike, tako da je jedan od njih is- tjerao nekog popa iz svoje kuće. Hrišćanski po- povi koji su vjerom svoje stado za srpstvo osigu- rali, mogu sad agitirati oko katolika, da i njih pridobiju, a kad naši na to reagiraju, onda se po srpskim listovima diže urnebesna vika. Mi bi, po njima, imali sjesti, pa gledati šta njihovi popovi rade! Lete uz to pisma i denuncije, neke paro- brodom u Zadar, a neke diligjencom prek Cetinja, Zna se ko ih sastavlja, ali ćemo obojicu prešutiti radi njihovi sjedina. Gadao! I to se brojite me- gju pastire i zagovaratelje sloge! Što ne mogu popovi i njihovi stariji molba- ma, prijetnjom i.... pismima, to nekad naš Giunio uz Kvekvića kuša obećanjim. Navalili na naše seljake iz Bogdašića, zovu ih doma, i obeći- vaju. Nebojte se braćo! Držte se vi čestitoga Fi- lipa Lukovića i drugih kremenjaka. Ivo Giunio bio je i u Lepetane nadajuć se, da će ih služeći se svojim tobožnjim pravaštvom, prevariti, al su mu odgovorili kako treba. Evala im! Tako valja sa onijem, koji je ostavio svoju vojsku, pa uskočio u protivni tabor, protiv koga je do juće vojevao. To nije pošteno. Takove ne štuju ni stari ni novi prijatelji. Hrvat Bokelj. Kotor, 19 Februara. Kad je ,Lega Nazsio- nale“ dala ples u Kotoru, čist prihod bio je na- mijenjen školama Lege, za potalijančenje naše djece. Srbi iz mržnje na Hrvate podupiru ovo društvo. Evo vam imena onih Srba, koji su bih na plesu u korist Lege Nazionale. Neka ih po- tomstvo slavi! 1) Petar Ramedanović, crnogorski agent, sa obitelji. 2) Ilija Ramadanović sa sinom. 3) Braća Stefanović sa zaručnicama. 4) Stevo Ra- divović sa sinovima i kćeri. 5) Kosto Kulišić pro- fesur. 6) Savo Krišto pučki učitelj. 7) Milan Šu- šić. 8) Braća Ćirković. 9) Špiro Jovanović. 10) Braća Stojković. 11) Jovo Jovanović zlatar. 12) profesur Petrović Njeguš. 13) Ilija Čučak. 14) Nikola Jovanović, 15) Dr. Aleksandar Mitrović veliki srpski publicista ili ti po našu piskaralo. 16) llija Živanović učitelj. 17) Cijelo srpsko sveštenstvo u Kotoru. 18) Filip Gjurović. 19) Marko Mijašković, 20) Nikola Bjeladinović, 21) Bogdan Kalugjerović. 22) Stefo Gjurović. 23) Le- so Živaljević sa sinom i kćeri. 24) Jovan Sunde- čić. 20) Obitelj sastupnika Kvekvića. 26) Mato Marasović, 27) Jovo Jakšić profesur, sa obitelji. 28) Gjuro Miletić, 29) Zuka Kamienarović. 30) Božo Kamenarović, 31) Obitelj Vukasovići. #2) Obitelj Mršulja. 33) Danijel Baldić. 34) Špiro Bal- dić, 85) Petar Petrović Njeguš. 36) Jovo Kadija. 87) Obitelj Protića. 88) Gjuro žŽutkić sa sinovi- ma i kćerama. Biću koga job ispustio, ili pogrešno naveo, premda mi isti Legaši za ove kazivahu. Evo da- kle ko je začinio Legu! ,Braća“ Srbi, a da ko! Samo neka je proti Hrvatima! Ovo na znanje na- šijem prijateliima u Dalmaciji, pa neka po ovome činu sude kolika je srpska mržnja za sve što se diči imenom Hrvatskim! Iz Boke, 20 Februara. — Upitajte srpske piskarale što ga imadu proti biskupu našemu ? Za- to jerbo kao pravi Hrvat ne krije se nego otvoreno ispovjeda svoju narodnost, Ta što bi drugo i bio kad je sin slavnoga Dubrovnika, pa kao pravi Du- brovčanin valja da je Hrvat, ko što su bili svi ve- liki Dubrovčani. Evala mu! Nego kako bi bilo dase mi stanemo osvrtati na biskupa Petranovića, koji je jedan od najvećih srpskih agitatora u Boku Kotor- sku i to ne otvoren, da kaže svoje osvjedočenje, nego pušta druge, a on radi ispod vode. Znamo mi, znamo. A neka se čuvaju oni ma koje on svoj upliv ulaže, bili oni u Boki ili van Boke, bili mu- škoga ili ženskoga spola, jer bismo mogli jednom izać s dokazima na srijedu. U toliko poručujemo srpskijem piskaralima: ostavite se odličnog i če- stitog našeg biskupa, jer bismo mogli udarit u druge diple. Zub za zub, oko za oko! Matica Hrvatska. (Dopis iz Banovine). Konačno evo nam darova našeg mezimčeta, koje je toliko priraslo u srce svakoga Hrvata, koji ma ikoliko mari za ono što nosi ime hrvat- sko, evo nam toli teško očekivanih knjiga naše Matice. pada apsolutizma, koja su uza sav biljeg ustavno- sti bila skoro tako pogibeljna kamo i apsolatizam sam, kad su rodoljubi hrvatski nalazili još jedini svoj spas i opstanak narodni u što jačoj kulturi, pak nastojali da kulturne stečevine budu što stal- nije i valjanije; prošla su doduše ta vremena, al nam ne ostaviše žugjena ploda mukotrpnih djela i težnja tadanjih ljudi, koji su istinskom ljubavi pregauli da koriste domovini. Neizvjesne politič- ke prilike, upadanje javnosti sad u krug vlade bečke sada u dohvat Pešte, a preslaba samosvi- jest, učiniše da inteligencija nije bila u stanju da učini za narod ono što bi morala, t. j. oua nije znala da se postavi na stanovište čistoga hrvat- stva., a za to je stajala od naroda nekako nu strani, ne brineći se dovoljno za nj, a za to ni ovaj nije oćutio, da još ko god ima, koji se žrtvu- je za domovinu. Otale tolike slabe sveze megju pukom i inteligencijom u Hrvatskoj sve do najno- vijeg doba; naravno da je tom kriva dosta i ju- goslavenska ideja, koja nijć tražila oslona u sa- mog naroda, nego u nekoj idealnoj iuteligenciji jažmih Slavena, koje megju tim nije ni bilo. — Tek misao i proguam stranke prava takva je da se u njima mora računati s narodom, jer je obo- je iz njega samoga i njegove prošlosti izvagjeno, pak je naravno bez njega neizvedivo. — Tek u novije doba stalo se dakle na svaki način raču- nati s narodom, i hvala Bogu sva novija književ- ngst kreće tim smjerom. Jedina Matica Hrvatska zasiže dublje u tu nedavnu prošlost ne samo ime« nom hrvatskim, nego i izrazitim smjerom hrvats- kim, a za to i jest ona danas prestavnica hrvat- stva u kulturi, i za to je ona danas vez megju srcima svih Hrvata, a otale joj ona moć i snaga koja već samim svojim imenom stiče kuda god stupi, jer ona zastupa narod hrvatski, — Svojim izdanjima ona pokazuje koje su danas potrebe srednje naobrazbe u Hrvatskoj, ona pokazuje što može da uradi srednji kulturni stališ u Hrvatskoj a pogledaš li niz izdanih knjiga, pak porediš kako izdanja napreduju po sadržini, predmetu i vanjšti- ni, vidit ćeš ujedno kako raste naobrazba u Hr- vatskoj. Ona će budućem piscu hrvatske kulturne povjesti pokazati i snagu duha hrvatske inteligen« cije, jer ipak bez ičije pomoći evo privatno dru štvo može da i u današnjim žalosnim prilikama izdade po 10 knjiga, većinom originalnih. Velim žalosne prilike, jer prije godinu dvije, dok se je radilo o slozi hrvatstva, bio je duh silno ojačao, što se najbolje opažalo u bujnijoj književnosti. Nesretne sadanje političke prilike koje zahladiše s onih mjesta, s kojih bi upravo trebala da dogje i moralna i materijalna pomoć, razlogom su da koješta zapnije, — Naročito djeluju one i pa nadu — Prošla su doduše ona vremena iza |