su natiječaja ža općinskoga liječnika obvezala 0-
voga na poznavanje jezika. |, :

Odgovorićemo da u ono doba kad su skoro
sve općine služile se znakovima talijanskima, u
Orebiću natpis na općinu bio je u hrvatskomu i
talijanskomu jeziku, a velika trobojnica vijala se
na općinskoj sgradi, što pokazuje da do starosti
u njedrima ,pomorskih . peljeških kapetana gojila
se narodnost i materinski jezik. Pa ista troboj-
nica akoprem odrpana, i isti natpis (bandiera vec-
chia, onor del capitano), ostali kao amanet, ter
se sačuvali i onda kad se općina preporodila u
novi duh., Je li_to grijeh? ne znam, barem nije
smrtni, glede natpisa. Ipak ja se slažem sa do-
pisnikom "da se stari postavi u arhiv; a niovi izradi.

Glede tablica, ovdje dopisanik je sasvim za-
lutao. On ne zna da to ne zavisi od općina; ne-
zna da €. k. Dalmatinsko Namjestništvo na teme-
lju $. 9 Pravilnika za izvedenje anagrafa, odlukom
godine 1890, naregjuje da u mjestima na moru, i
na otocima, koji su sjedište Kot. Poglavarstva, ili
Kot. Suda, natpisi imadu se postaviti u obadva
jezika. Po tome općina Orebićka bila je u dužno-
sti postaviti te natpise « sva sela, na dva jezika.
Ona se ograničila postaviti jih u dva jezika, u sa-
mome _Orebiću, a ne samo talijanski kako dopisnik
kaže; a u ostalima mjestima 15 na broju, posta-
vila je tablice samo u hrvatskomu jeziku, preko-
račujući naredbu na. uhar narodnosti. Čuda kako
to gosp. dopisnik nije ugledao, a vidio je samo
talijanske natpise kud jih nema; ter on mjesto da
pohvali općinu, on je ruži. Možda i glede Orebi-
ća zahtjevalo se da idemo po stopama municipija
Prage i Ljubljane, i da se utečemo Vrhovno-
mu Sudištu u Beču. Napadaj o natječaju na li-
ječnika, nalazimo možda i zloban svakako strog i
suvišan. Nije istinito da ga se obvezalo poznava-
njem jezika, već samo na prosto reklo da pokaže
eventualno poznavanje jezika. Pošto službovni je-
zik jest hrvatski, natječaj uvršten nije mogao is-
ključiti poznavanje uredovnoga jezika. Taj oglas
bio je prvi put uvršten godine 1891, a ponovio se
god. 1894 u cij6loči sa promjenom datuma. Istovr-
stna stilizacija itko: u opće kod svijeh ta-
kovrstnih natječaja; mek izvoli gosp. dopisnik povi-
riti u istomu broju Narodnoga Lista“ gdje je u-
vršten ovogodišnji natječaj za Orebičkoga liječni-
ka i vidio .bi da i druge općine, u bitnosti a ne
u figuri hrvatske, u važnijemu predmetu, izrečito
zahtijevale su poznavanja, stanovitih jezika, kao
conditio sine qua non; ipak niko jim taj uvjet ni-
je upisao u grijeh. |

Nami stoji na srcu bratska sloga; mi ćemo
je svojski podupirati; nami je potreba ujedinjenje
sila, jer odasvud prijeti neprijateljski napadaj ; mi
ćemo se i umaprijeda boriti za napredak naro-
dnih ideala; ali ponizno mnijemo da neke malen-
kosti rešetati ne mogu nikomu koristiti, već tugjin-
cu naslast davati; treba upamtiti onu: izvadi gre-
du iz oka svoga, pak trnu iz oka brata svojega;
spomenimo se one Homerove: , Multos imperiture
malum est...“ Nek omladina ako želi biti kori-
sna i štovana se pominje da nije pozvana uništi-
vati i kaljati osobe što se od postanka stranke zr-
cale rodoljubljem; već neka omladina srdačno na-
preduje u svojima idealima ; nek pazi da se svu-
kud štuju stečevine; nek nove svojim junačkim i
plemenitim 'radom postigne, po onoj kršćanskoj:
nijesam došao da razorim, već da popravim; nek
se združi u jednu skupinu, na bratske omladinske
sastanke ; onda omladina će postati odlučujući fak-
tor i biti će od Boga i ljudi blagosovljena. Da-
lje neću,  svršujem pozivući se na oni drugi me-
mento vladike Njeguša: ,Nad svijetlim tvojim gro-
bom....“ — sa onijem što slijedi.

Bog i Hrvati! Neutralista.

A i

 

Pogled po - svijetu.

— U Austrijskoj delegaciji: mludočeh Kaftan
oštro je kritizirao vanjsku politiku monarkije. 0-
sobito je napao trojni savez; jer da financijalno
upropašćuje državu. Presjednik mu nije dozvolio
da govori o spomenici Rumunja i o ponašanju Ma-
gjara. Zaključuje opisom žalosnih dogagjajau Českoj.

—-Klaić.s0- potužio. što se dalmatinci ne prima-
ju u pomorsku vojau akademiju na Rijeci, Admi-

,ral Sterneck odgovorio je, da dalmatinci ne pozna-

vaju dosta njemački jezik, koji je naukovni jezik
zavoda.

— Odbor gospodske kuće ugarske odbio je
ostale crkveno-političke osnove. Mogla bi opet na-
stupiti kriza.

— Japanska vojska približila se kineskoj
granici. Stanovništvo Pekinga je uzrujano, tim vi-
še što se je i vojska pobunila. Dvor je ostavio
Peking i prošao u Nanking. Neopisivo oduševljenje
vlada u Japanu.

— Izmed Franceske i Engleske došlo je do
nesporazumka, komu je začetnikom Madagaskar.
Prekojuče bijaše žurno sazvano ministarsko vijeće
englesko, no niječe se da se o tom govorilo.
Eranceski poslanik u Londonu megjutim je ot-
stupio.

— Sasvim da je Caukov izabran, on ipak
neće da se :povrati u Bugarsku. On će, veli, če-
kati, dok njegov povratak ne bude zahtjevati
zgodno vrijeme.

Domaće vijesti.

Umoljavamo p. n. gg. predbrojnike, da
se požure s predplatom, jer se primiče svr-
ha godine.

# Dr. Tripo Radoničić. — Svečanom spro-
vodu oplakanog biskupa kotorskog prisustvovahu
presvi. gg. biskupi Marcelić i Uccellini,

Što je ovo? — Kod zadnje sokolaške sveča-
nosti u Spljetu sudjelovalo je i nekoliko mladih
činovnika na onamošnjem poštarskom uredu, koji
su članovi spljetskoga ,Sokola.“ Oni su odavna
članovi ovog nepolitičkog društva i to im se ni
malo ne može zamjeriti.

Ali sada ravnatelj e. k. dalm. pošta i brzo-
java naredio je proti ovim strogu _ istragu. U tu
svrhu u Spljetu se nalazi perovogja Tocigl, koji
istražuje. U ,Jedinstvu“ ima na pola zaplijenjen
oštri članak ob ovim u zadnje doba nerijetkim po-
javama. ti

Mali odgovor. — Zagrebački ,Obzor“ svom
žestinom obara se na nas što smo se usudili pred-
baciti g. D.ru Vrbaniću jer je u Budimpešti rekao,
da Ugarska slovi kao ljubiteljica slobode i to pu-
nim pravom. ,Obzor“ nas napada što smo mi izo-
stavili drugi dio ovog govora, u komu se Dr. Vr-
banić nada, da će ona tu slobodu protegnuti na
sve ugarske narode. Nu ,Obzor“ nema pravo da
nas zato svakojakim nazivima vrijegja. Jer se Dr.
Vrbanić tek nada da će se sloboda i na one narode
protegnuti, on me može magjare zvati ljubiteljima
slobode. A gdje je civilni brak, o komu ,Obzor“
ovdje šuti i koji smo mi izričito spomenuli? Zar
se iza one osnove može Magjarima kazati, da su
ljubitelji slobode i to punim pravom? Pazimo što
govorimo, a kad upanemo u pogrešku, nemojmo se
branit uvredama.

Pišu nam iz Konavala 2 Oktobra. — Blago li
narodu i djeci uz vrijednu učiteljsku osobu! Blago
li arugovima uz vijerna, ljubezna, pouzdana i sa-
vjesna druga! Časti li za učiteljstvo uz revne i
marljive članove. Takova nam je i gospogjica E-
velina Pomeisl, koja nas je ovih dama ostavila, da
primi novo mjesto pri mješovitoj Učionici u Za-
dru. Revna, marljiva i zanosna bila je djeci pra-
vom uzgojiteljicom i učiteljicom. Svojom ljubežlji-
vošću stekla je ljubav naroda, sudrugova i sudru-
garica, te je megju nama ostravila trajnu uspo-
menu. U novom mjestu želimo joj svaku sreću, a
njezinoj nasljednici ili nasljedniku preporučamo,

da se u nju ugledaju!

Srbi svi i svuda.

Nebo je plave srpske boje,
Na njemu stanuje Srbin bog,

Oko njega angjeli Srbi stoje
I dvore srbina Boga svog.

Jovan Subotić.

Poznat je veliki kralj Strojilo, poznate
su neizmijerne srpske naseobine po svemu sti-'

jetu. Ali da je i sam svemogući bog Srbin,

 

to se tek nagagjalo. Pjesnici srpski, koji vi-
de dalje od umrlih, to su već odavna naslući-
vali, kako nam svjedoči gornji motto srp-
skog pjesnika, ali se nije ništa moglo poziti-
vno zaključiti. Nego od onda prošlo je neko-
liko godina i srpska naučna istraživanja dovr-
šena su sjajnim uspjehom.

Ovih dana izišlo je u Zagrebu nakladom
srpske štamparije oveće naučno djelo srpskog
književnika gosp. S. L. Lazića suradnika ,Sr-
bobrana,“ pod naslovom ,Srbi u Davnini.“
U tom knjizi, koje je i ,Dubrovnik“ toplo
preporučio, nalazi se izmegju ostalih lijepih
stvari i ovaj odlomak:

Sveto Jevangjelje po Mateju glava 1.
svjedoči nam (iza kako je g. Lazić izveo da
su Srbi semitske krvi), da je i sam Gospod
naš Isus Hrist bio semitske krvi, i da vodi
zemaljsko svoje porijeklo baš od jevrejskoga
cara Davida, a David vodi porijeklo od Jako-
va Izrailja, a Izrailj od čivutskoga praoca
Avrama. Te sad: ako su Srbi zbilja Židovi
od koljena Izrailjeva (g. Lazić prije toga iz-
veo je još, da su Srbi rodili Noema) onda je
i sam Gospod naš Spasitelj po zemaljskom
porijekla — bož' oprosti — Srbin! Ili bar Srbi
su najbliži rod Gospodnji.“

Ovako piše gospodin Sima Lukin Lazić,
a mi nastavljamo da ako je Spasitelj Srbin,
onda su Srbi i njegov Otac i Duh Sveti, a
Srbi su ne samo najbliži rod gospodnji, nego
pravi božiji rogjaci.

Blago njima! Radujemo se našijem auto-
nomašima na njihovijem božanskijem savez-
nicima.

 

Gradska Kronika.

Lične vijesti. — U subotu otišao je put Ko-
tora naš biskup presvj. Dr, Marčelić da prisustvu-
je sprovoda oplakanog  Radoničića. Vratio se u
utornik.

U petak povratio se s dopusta kot. pogla-
var bar. Ambroz Maroičić.

Imenovanje. — velć. Dn. Jakob Pivčević i-
menovan je katehetom kod mjesnog preparandija.

Gosp. Napoleon Marcocchia imenovan je na-
dučiteljem kod iste preparandije.

Gosp. R. Ivančević imenovan je voditeljem
zemljišnih knjiga kod c. k. okružnog  sudišta u
Dubrovniku.

Naša srdačna čestitanja !

Kraljev imendan. — U četvrtak na imendan
Nj. Veličanstva naš biskup pontifikovao je sveča-
nu misu uz prišuće svih oblasti.

Nesreća. — Dva mrnara talijanska prispjela
su u barci u Gruž i javili pomorskoj oblasti, da
je u pučini, daleko 30 milja od obale izyraćen je-
dan talijanski škuner. Pomorska oblast odmah je
poslala parobrod na pretraživanje. Ratna torpedi-
nijera megjutim spasila je svu momčad, koja je 5
dana stala na izvraćenu brodu.

Dom Starčićev. — Velečasni dn. Niko Kisić
župnik u Mandalijeni položio za Dom Starčevićev
2 krune u ime izgubljene oklade. Živio!

Na mjesaoj gimnaziji. — Ove sedmice ob-
državali su se prijamni ispiti ma c, k. mjesnoj gi-
mnaziji. Pri tome se postupalo tako strogo, kao da
su dječica polagala ispite zrelosti, Od 60 prikaza-
nih gjaka bilo ih je odbiveno 80, dakle polovina,
Od mjesne pučke škole prijaviše se 22 učenika
od kojih su 6 propala. Od drugih : škola prijavilo /
ih se 38, a odbačeno je 24. Diao? |

Ovaj slučaj još se nije dogodio u Dubrovni- |
ku i mi ne znamo kako bi ga protumačili, tim
više što izmed odbačenih ima dječaka sa veoma
dobrim svjedočbama, Pokrajinsko školsko vijeće i-
malo bi, ako mu je stalo, da za ovo providi,

Ima više godina, što u prvom razredu ima.
preko 50 gjaka. Ove godine, kad bi ih bilo 50 |
morala bi se ustrojiti paralelka, Moguće da je to,
i ponukalo školsku oblast RA OAO. DONIO

GLIguUĆ oRAT

i.

— 2 maza dm

e

Bi SO VO NE