I A Prilog ,Orvono Hrvatsko“ br. 30. di) natuvario cijeli teret rada, zajednica bi neko vrije- me životarila a najposlije propala ili se raspala, kako se to na žalost dogagja ili se dogodilo s tolikim sličnim narodnim poduzećima. Htijuć postignuti što veće raširenje zajednice, i u savezu s tim, što veći prihod, prva mi je misao bila, da bi se ustrojilo jedno sasvim novo društvo s podru- žnicama u svakom znatnijem mjestu u pokrajini. Nu od- mah mi je imponirala zapletenost koja bi nastala iz to likog broja nužnih društvenih organa, kao što bi bile podružnice, mjesni odbori, povjerenici, zastupnici podru- žnica u općoj skupštini, opće skupštine, glavni odbor i t. d. a više nego li sve to poteškoća u sabiranju čla- narine. S toga, pa i jer se znade, da svaka nova stvar pobugjuje nepovjerenje. prihvatio sam mnijenje prijate- lja, koji mješte ustrojenja sasma novog društva, zago- varahu udruženje svih postojećih hrvatskih društava u jednu zajednicu, Pošto bi po izra- gjenom nacrtu pravila svako društvo imalo po jedan glas u općoj skupštini zajednice, a osim društava nitko drugi ne bi imao pravo glasa, sama društva imala bi zadnju riječ u zajednici, te bi ona faktično ravnala njo- me, birajuć upravni odbor i nadzorno vijeće. Na ovaj način imala bi zajednica odmah u početku čvrst temelj, jer bi se oslonila na postojeća društva, koja imaju, sva- ko u svom mjestu, i ugleda i upliva i tradicija, s ko- jima treba računati. Ujedno bi zajednica ušla preko dru- štava u najtješnju i najpouzdaniju svezu s cijelom po- krajinom, a što je još važnije, našla bi pripravne dra- gocjene suradnike, bilo u upravama bilo, u članovima pojedinih društava. Jednom riječiju spojila bi se korist naj jednostavnije organizanje sa svim blagodatima de- centralizacije. Svako društvo imalo bi plaćati zajednici godišnji prinos u ime članarine. Pri odregjivanju prinosa imale bi se dakako uzeti u obzir financijske prilike društva. Za to bi trebalo da bude više razreda članarine, pred- vigjajuć za najsiromašnije društvo vrlo nizak mini- mum (godišnji prilog od 20 kruna). Prema ovim na- čelima skupština bi svake godine imala ustanoviti iznos članarine. Prihod od članarine, što bi ju plaćala društva (,re- doviti članovi“ zajednice). ne bi mogao biti tako visok, da osigura zajednici nužna novčana sredstva. Poznato je, da je veći dio naših društava u nepovoljnim novča- nim prilikama; ne bi im se dakle mogao nametnuti vi- sok prinos. Uzmemo li da bi u zajednicu za sad stu- pilo 60 društava (nemožemo računati na više) s osred- njim prilogom od 40 kruna godišnjih, ukupni prihod iz- nosio bi 2400 kruna, što ne bi doteklo ni za polovicu najnužnijih troškova u početku djelovanja. Potrebito je s toga, da se zajednici osigura i dru- go vrelo prihoda, a to bi imali biti prilozi pojedinaca, koji bi stupili u zajednicu kao članovi prinosnici. Ni ovim članovima ne bi se imala udariti visoka članarina. Minimum bi se imao ustanoviti sa 2 kru- ne na godinu, te uvesti kao i za redovite članove više razreda članarine, dok bi skupština sve potanje odredi- la. Svako društvo imalo bi nastojati, da se što više nje- govih družinara upiše u prinosnike zajednice. Da se za- jednici olakoti posao, samo bi društvo imalo sabirati izmegju svojih družinara prinosničke priloge te ih slati zajedno sa svojom članarinom. U mjestima, gdje nema društava, zajednica bi dakako sama pobirala članarinu od prinosnika. Uzmemo li, da bi se izmegju 60 društa- va, u svakom upisalo u prinosnike zajednice 20 druži- nara, imali bismo 1200 prinosnika, a moglo bi ih bez sumnje biti mnogo više. Nu ostanimo kod 1200: neka ih svaki plaća u srednje 4 krune na godinu, i eto za- jednici drugih 4800 kruna prihoda, biva toliko, da bi mogla bar početi raditi. Bila je bačena misao, da bi se bar za narodne svrhe uvela neka vrst narodnoga pore- za ili da bi se bar svim družinarima hrvatskih društa- va nametnuo, za opće narodne svrhe, neki mali prirez na običnu članarinu. Ali, koliko bi god bila korisna ta ustanova, ne da se ostvariti, jer se ni takav porez ni prirez ne može nametnuti onome, koji neće da plaća. Prilozi treba da su dobrovoljni, ali za to svako društvo može na se uzeti brigu, da megju družinarima propa- gira ideju zajednice i da priloge sakuplja, istodobno sa svojom članarinom, dakle bez ikakva većega truda i troška. Članovi prinosnici, koji ne bi imali pravo aktivnog glasa u skupštini, imali bi pravo, da budu birani u sve društvene časti. U pravilima predvigjena je treća vrst članova: do- brotvori, koji bi u jedan put darovali društvu oveću svotu. Za sad se možda ne može računati na takove čla- nove, ali ako zajednica bude pokazala uspjeha, ne će sigurno izostati ni dobrotvori To isto vrijedi glede op ćinskih potpora, koje će s vremenom možda biti glav: no vrelo prihoda. Skupština zajednice imala bi se redovito sastati jedan put na godinu, jedne godine u jednom a druge u drugom mjestu u pokrajini, a uvijek u mjesecu srpnju kad je najzgodnije doba za putovanje. Radi toga bi se poslovna godina imala zaključiti svrhom lipnja. Sijelo društva imalo bi biti u Splitu ili u Zadru, biva ili u prirodnom ili u upravnom središtu zemlje. Društveni organi, osim skupštine, bili bi upravni odbor i nadzorno vijeće, U prvom moralo bi biti neko- liko iskusnih ljudi vještih poslovima, kojima će se za- jednica baviti. Ali je isto tako nužno, da u odbor, o- sobito u nadzorno vijeće, budu odmah birani ugledniji i uplivniji lju'i svih hrvatskih stranaka u pokrajini. O- vo bi u dvostrukom pravcu pomoglo zajednici: pobudi- lo bi pouzdanje u ozbiljnost poduzeća i raspršalo bi sumnju, da se pod ovom organizacijom možda krije ka- kva posebna stranačka svrha. Pitanje o izboru ne spa- da doduše u prvi stadij rada, ali se dobro i na to pro- misliti, prije nego li se stavi na posao. Poslije ovog razjašnjenja iznosim u trećem i zad- njem članku konkretnu osnovu pravila. I. Prema mislima razvijenim u predjašnjim člancima izradjen je nacrt pravila, koji se ovdje iznosi na javno pretresanje. Pravila* Hrvatsko Zajednice* u Splitu. ČI. 1. ,Hrvatska Zajednica“ sa sijelom u Splitu osnovana je u svrhu, da okuplja narodne sile i njima upravlja u radu za kulturni i ekonomski razvitak hr vatskoga naroda, osobito u Dalmaciji. ČI. 2. Za postignuće svrhe zajednica će se služiti svim zakonitim sredstvima, navlastito štampom, sasta- janjem, usmenim poučavanjem, novčanim potporama, po- ticanjem na udruživanje i na skupno organizovanje na- rodnih društava s prosvjetnom ili gospodarstvenom svr- hom i posebice uzdržavanjem osobitih ureda sa struč- no naobraženim činovnicima (narodni uredi) za promi- canje kulturnih i ekonomskih probitaka naroda. Poli- tikom se zajednica neće baviti. ČI. 8. Potrebita novčana sredstva nabavljati će se: a) prilozima članova (članarinom); b) potporama općina i drugih korporacija; e) prihodom od društvenih nakla- da i poduzeća; d) milodarima. I. 4. Tri su vrste članova: redoviti, dobrotvori i prinosnici. Redovitim članom može biti svako nepolitič- ko društvo i svaka slična korporacija u Dalmaciji. Do- brotvorom postaje svako fizično ili pravno lice, koje u jedan put pokloni društvu najmanje hiljadu kruna. Pri- nosnikom može biti svaka osoba dobra glasa i ponašanja, ČI. 5. Redoviti članovi i prinosnici plaćaju godiš- nju članarinu, u iznosu što ga svake godine odredi glav na skupština, ali ne manjem od 20 kruna za redovite članove, a od 2 krune za prinosnike. Za obje ove vr- ste članova skupština može ustanoviti i više razreda članarina. ČI. 6. Osim plaćanja članarine, dužnost je članova da promiču svrhu zajednice, te da se pokoravaju pro- pisima pravila i zaključcima skupština. Članovi, koji ne bi vršili članskih dužnosti, mogu biti isključeni iz zajednice. ČI. 7. Redoviti članovi vrše po svojim zastupni- cima pravo predlaganja, raspravljanja i glasovanja u skupštinama, kao što i aktivno izborno pravo za sve društvene časti. ČI. 8. Dobrotvori i prinosnici mogu predladati i raspravljati u skupštinama, ali nemaju pravo glasa ni aktivnog izbora. Nasuprot su, bez obžira na iznos čla narine, svi jednako izberivi za sve društvene časti. ČI. 9. Organi zajednice jesu: skupština, uprava, starješinstvo i narodni uredi. ČI. 10. Skupština je vrhovna oblast zajednice. O- na se redovito sastaje svake godine (glavna skupština) u mjesecu srpnju. u mjestu, što ga je prošasta skup- ština odredila. ČI. 11. U nadležnost skupštine spada: a) rasprav- ljanje i odlučivanje o godišnjem izvješću uprave i star- ješinstva; b) glasovanje predračuna; c) izbor uprave i starješinstva ; d) zaključivanje o prijedlozima sadržanim u dnevnom redu i o drugim prijedlozima, koje sama skupština proglasi prešnima; e) odregjivanje iznosa go- dišnje članarine za redovite članove i prinosnike (čl. 5); t) odregjivanje mjesta gdje će se držati buduća skup- ština (čl. 10); (g.) mijenjanje pravila; h) odluka o raspu- stu zajednice. ČI, 12. Pravo glasa u skupštinama imaju uz re- dovite članove zajednice i članovi uprave i starješin- stva Redoviti članovi vrše to pravo po svojem zakoni- tom zastupstvu ili po zamjeniku, kojega zastupstvo o0- dašalje na skupštinu. Ovaj zamjenik ne može prenijeti punomoć na treće lice. Svaki redoviti član zajednice ima samo jedan glas u skupštini. ČI. 13. Skupština može valjano zaključivati, ako je u smislu čl. 15 bio razaslan poziv, te ako je u skup- štini zastupana jedna četvrtina ili barem 20 redovitih članova. ČI. 14. Ne sakupi li se na urečenu uru ovoliki broj. nakon jednu uru može se zakonito držati skup- ština bez obzira na broj glasatelja, samo što treba da je ovo potonje izrično napomenuto u pozivu. Ovakova skupština ne može ipak zaključivati o preinaci pravila ni o raspustu zajednice, osim ako su dotični predmeti bili na dnevnom redu. 1. 15. Predsjednik sazivlje skupštine i njima up- ravlja. On je dužan da u 14 dana sazove izvanrednu skupštinu, ako to zaključi uprava i starješinstvo. Po- sebni pismeni poziv na skupštinu treba da je upravljen 14 dana prije sastanka svim članovima uprave i starje- šinstva i svim redovitim članovima zajednice. Poziv tre- ba da sadrži oznaku mjesta, dana i ure sastanka te dnevni red skupštine. 1, 16. Uprava oprema sve poslove, koji ne spa- daju na skupštinu, a osobito joj nadleži: a) izvršivati zaključke skupština; b) upravljati imovinom zajednice i voditi račune o upravi; c) primati i isključivati čla- nove; d) ustrajati narodne urede i propisivati im po- slovnik; e) imenovati, nadzirati i otpuštati društvene činovnike i sluge; f) sastavljati sebi poslovnik i po volji ga preinačivati ČI. 17. U upravi je petnaest lica t.j. predsjednik prvi i drugi potpresjednik, tajnik, blagajnik, šest odbor- nika i četiri zamjenika. Predsjednik ili jedan potpre- sjednik, tajnik i blagajnik i sva četiri zamjenika mora- ju biti nastanjeni u sjedištu društva. Uprava se bira na tri godine u glavnoj skupštini, Časti, koje se preko godine isprazne, moraju se popuniti u prvoj glavnoj ili izvanrednoj skupštini. ČI. 18. Uprava stvara zaključke u sjednicama, ko- je se redovito drže u sjedištu društva, osim ako sama uprava drukčije zaključi. Sjednice sazivlje i njima ravna predsjednik, koji je dužan da u osam dana sazove sjed- nicu, ako to zatraži starješinstvo ili 5 članova uprave. Na svaku sjednicu imaju redovito biti pozvani svi čla- novi uprave. Zamjenici ne glasuju ako su prisutni svi ostali članovi uprave; za otsutne pak glasuju onim re- dom, koji je odregjen u poslovniku. Ako se radi o neod- godivom poslu, može se izostaviti poziv vanjskim čla- novima uprave, ali ih se odmah ima obavijestiti o 24- ključcima i o razlozima prešnosti. Sjednica je zakonita, ako je prisutno 5 članova uprave, ubrojivši zamjenike. ČI. 19. Predsjednik zastupa zajednicu u javnosti. Ako je zapriječen, zamjenjuje ga u tome, kao i u sve- mu ostalome prvi potpredsjednik, a ako je i ovaj zapri- ječen, drugi potpredsjednik. Poslovnik uprave odregjuje | ronsku ČI. 20, Starješinstvo sastoji od 5 lica, megju ko- jima barem trojica moraju biti nastonjeni u sijelu društva. Članovi starješinstva ne mogu obnašati nikakove časti u upravi i ne smiju biti u tijesnom rodu ili svojti sa članovima uprave, Starješinstvo se bira ua tri godine. Ispražnjena mjesta imaju se popuniti u prvoj skupštini. ČI. 21. Glavni je posao starješinstva da nadzire i pregledava račune i društvenu blagajnu. Starješinstvo je u svako doba vlasno da obavi pregledanje, a dužno je to učiniti po zaključku svake poslovne godine. O us- pjehu ovoga pregledanja ima podnijeti točno izvješće redovito) skupštini uz prijedlog da li se ima odobriti zaključni račun. ČI. 22. Starješinstvo odlučuje i o prizivu članova protiv isključenja, te u opće riješava sve razmirice, ko je bi se porodile u zajednici. Zaključci starješinstva zakoniti su, ako su u sjednici prisutna tri člana. Sjed- nice sazivlje i njima ravna najstariji član po godinama: ako je on zapriječen, onaj, koji je za njim najstariji. U ostalom se starješinstvo ravna po poslovniku, što ga samo sastavlja. ČI. 23. Svi zaključci, koli u skupštinama, toli u sjednicama uprave i starješinstva, stvaraju se natpolo- vičnom većinom glasova: predsjedatelj glasuje samo kad se glasovi raspolove i tad svojim glasom odlučuje. Jedino za preinaku pravila i za raspust zajednice zahti- jeva se većina od 2/3 prisutnih. ČI. 24. Izbori se obavljaju javno ili tajno, prema tome kako se na dotičnoj skupštini zaključi. Kod izbora uprave skupština bira najprije predsjednika pa jednoga po jednoga prvoga i drugoga potpredsjednika, tajnika i blagajnika, za tim u jedan put svih šest odbornika pa četiri zamjenika. U jedan put takodjer biraju se i svi članovi starješinstva. Za valjanost izbora zahtijeva se natpolovična većina prisutnih glasova: ne postigne |: se prvi put takova većina, prolazi se na uži izbor. Ako u užem izboru dvojica dobiju jednaki broj glasova, od- lučuje megju njima sreća. ČI. 25. Poslovna godina traje od prvog srpnja do 30. lipnja. ČI. 26. Društvene spise, koji sadržavaju nov“anu obvezu potpisuju predsjednik, tajnik i blagajnik; prim- nice članarine sam blagajnik; spise upravljene iz na- rodnog ureda sam tajnik, dotično glavar ureda; sve ostale spise predsjednik i tajnik. — Pozivi, obznane i izvješća društvena oglasuju se, u koliko pravila inače ne propisuju (čl. 15.) u javnim novinama, a do potrebe priopćuju se članovima i pismeno ili brzojavno. ČI, 27. Narodni uredi izvršni su.i pomoćni orga- ni uprave bez samostalnog djelokruga. Osobiti im je posao da stručno proučavaju pitanja, koja zasijecaju u svrhu zajednice, te da vode statistiku i očevidnost po- sala sve po napucima i pod nadzorom uprave. Za rad u narodnim uredima činovnici i sluge primaju plaću, koju im odregjuje uprava prema predračunu, što ga je skupština odobrila. ČI. 28. Raspusti li se zajednica po zaključku skup- štine, ova će raspoložiti i društvenom imovinom. Inače odregjuju o imovini natpolovičnom većinom glasova čla- novi zadnje uprave i članovi zadnjeg starješinstva u zajepničkom sastanku, bez obzira na broj prisutnih; samo treba da su svi bili pozvani od zadnjeg predsjed- nika na dotični dogovor. ČI. 29. Društvo će se ustrojiti tako, da će pro- micateljni odbor, netom bude posvjedočen zakoniti op- stanak zajednice, stati upisivati članove, privremeno odredivši. prema smislu čl, 5., iznos članarine za redo - vite članove i za prinosnike. Najdalje kroz dva mjese- ća po odobrenju pravila bit će sazvana po promicatelj nom odboru glavna skupština, u kojoj će se izabrati uprava i starješinstvo, te stalno odrediti iznos članarine. Radi uspjeha stvari bilo bi potrebito da se osnova pravilnika uzme u što širi i ozbiljniji pretres. Eventu- alne primjedbe neka se izvole saopćiti, bilo javnim bilo privatnim putem, potpisanome, koji će ih donijeti do znanja promicateljnom odboru, što se domalo ima ustro- jiti za provedenje zasnovane organizacije. D.r Josip Smodlaka. SS CiBOOOS- Iz Banovine. U Zagrebu, 22/VII. 1908. Novi ban. Kad ste u jednom od zadnjih brojeva »pozdravili“ novoga bana, pravo ste rekli: novi ban i — ništa više. Doduše ne izgleda da je tako, ali u isti- nu će biti tako. Pejačević mnogo govori — a to već nije dobar zaak. Ali ne sinijemo se dati zavarati onim riječima, jer u suštini ne sadržavaju mnogo obećanja. Pejačević se dao već više puta intervievati, prije nego je došao u Zagreb držao je par govora, kad je došao ovamo i opet par govora, a u gubotu i u nedjelju, pri- godom primanja deputacija i opet na tucete govora. Ali sve te izjave — vrlo su si jednake i sadržavaju malo. Iz svega se dade izvaditi ovaj program: prvo, dobra uprava u svrhu razvitka i napretka zemlje; dru- go: čistoća nagodbe. U potonju svrhu treće: sklapanje financijalne nagodbe u smislu nuncija većine kraljevin- skoga odbora, a zatim četvrto: nakon sklopljene finan- cijalne nagodbe izaslanje novog kraljevinskog odbora u svrhu, da se pitanja glede tako zvanih povreda na- i. koja su ostala počam od godine 1886. viseća, urede. Peto: sloga izmegju Hrvata i Srba, a spomenuti ne škodi ni to, da je ban naglasio da će pridržati sa: borski mandat ,da tako uzmogne sa strankom zajedno raditi u korist ovoga naroda i ove zemlje te želi stran- ci, da se i pod njegovim vodstvom što krepče razvija“. Za našu nevolju i ovo bi bilo nešto, kad bi u istinu bilo — nešto, Ali pazimo na ovo: nadbiskupu je rekao da je ,svećenstvo zvano da podupire vlast svjetovnu“ i nastojao, da izrekom ,samo onaj koji poštuje svjetovne zakone, poštovati će i crkvene“ (mjesto da reče obratno) jiredobije svećenstvo, Da je ovo sve dvosjeki mač — niko neće poreći. Primajući činovništvo rekao je ,da je činovnik tu radi države, a ne država radi činovnika“. Ali država je po magja. - Ugarska. Da je ban rekao, da je činovnik radi naroda, ili da je država radi naroda — manje bi kako se dijele poslovi izmegju pojedinih članova upra- ve i kojim redom jedan drugoga zamjenjuju. nam bile sumnjive i njegove riječi, da ga imaju či- o novnici ,u svakom pogledu podupirati“. traži novi ban, da ga u slučaju političke podupiru, a nije ni riječi rekao o slobodi spomenuo da bi rado naše sudstvo m Ali što to znači? Isto je tako vrlo općeni sveučilištu, da on zna što je sveučilište i & ra biti it.d. U opće nije se konkretnije Što se pako tiče njegovoga programa da se sjetimo ove: što znači da nagodbu ne mačiti ni isti hrv. sabor nego samo rotieti tacije i da će se te za to sastati? Deputacije\ prosto neće u tumačenju sporazumjeti, viseća će] nja ostati visiti — a sabor ni vlada ne smije tum, — ni u našu korist nagodbe. Magjarska pako Ww nije si postavila ovakovu — brnjicu. Rezultati će: kle biti — ko do sada. Kako će se onda čuvati či ća nagodbe, kada se baš njeno krnjenje osniva naz nom tumačenju Magjara? A napokon odlučni osli ovu i dosadanju magjaronsku stranku takogjer ( slabih izgleda. To ne znači pomiriti se sa zemljonr pako, što se Pejačević neprestano poziva na uspon oca — lijepo je, ali — i dosadno kad je toliko puta £ tovano. Vidi se iz svega, da je Tošo dobio vrlo, kudne mrvice za koncesije i — sada mora da u u go riječi i papira zamota taj ,dar“ narodu — net izgledao velik ! i Skinut je ,Allamvasutak“ — ali će doći dy" zični napis, isto proti zakonu. Pušteno je nešto ljudi (i 100) na slobodu, ali što je to — istrage isto nisu bustavljene — a ti ljudi i onako su bili već pr zakonskoga reda u istražnom zatvoru. Koje su da koncesije ? Mrvice — za opsjeniti prostotu! toa? koste: novi ban i — ništa više! Sve ovo što Pejačević čini i govori ii še i izgleda bolje nego otvoreni terorizam Khuena. ali i Khuen je znao, dok je bilo mirno tako govor a znao je na mahove i ublažiti cenzuru. Pejačević ; ko to čini da umiri ljude, Praksa će ipak ostati a Promjene na vladi biti će po svoj prilici ove; a manović za unutarnje poslove, Jakšić za pravosugje* Pliverić za bogoštovje i nastavu. Možda će se mal MNE i nekoji trutovi u upravnom činovništvu . pa basta o A što opozicija? Teško je pisati o tome, ali ' mora. Opozicija (t. j. vodstvo, predstavnici) izgubila i sve više gubi svezu i ugled u narodu. Narod je opi zicijonalan u praksi i očekuje rada, Kad toga 4 vogja ne dočekao — ne brine se više za vogje. E Zlatara! A biti će tako i drugdje. Sada je nezadovo stvo tiho — iz obzira — a postati će i glasno. Vo stvo megjusubno parlamentira — i često mlati prazi slamu. Sjednice su rijetke, Glavno je — da se ne ri stepe sloga i onda gospoda jedan drugome prave kon plimente — baš druga skrajnost od one, kad su i: klali. A narodu dogrdiše i komplimenti i M Mić gji nekoji članovi izradiše osnovu za u (a stara osnova Derenčinova, prihvaćena na skupštini jć prije godinu i pol — ostala je i ona u arkivu). Izask: ni su proglasi, koji su zaplijenjeni. I ostade pri tomi E — kad zaplijeniše — ne da se! I to je sve. Mlagji elementi, oni koji su u ovo zadnje dod najviše, gotovo jedini radili i izložili se, u teškoj st situaciji. Samostalno istupiti proti ovom neradu — MN ško je, a mirovati — još teže. Megjutim je većina oi onih, koji su bili u zatvoru sada na slobodi, pa be: opet nastaviti izdavati, a dr. Korporić i dr. Krištov preuzeli su uredništvo pučkoga lista ,Hrvatski Narod* što ga je prije dr. Ružić izdavao. Opozicijonalno novinstvo je i odviše susretljivo praima Pejačeviću. Moglo bi se to osvetiti, a neće do- nieti nikakove koristi. Začudilo nas je i to, što je jedan lis pošoa i tako daleko, pa osudiv rekao da kad bi bila dozvoljena organizacija opozicije onda bi ona bila lakše spriečila nemire, Ovo nije bilo pot ebno. Čini se u opće, da se mi Hrvati — t. j. ne- koji naši ljudi — i onda kad u istinu plane narod ho- ćemo da prikažemo kao jaganjci. Ali pazimo da ne bude s nama kao ono s Vašekom u ,Prodanoj nevjesti“, koji je skinuvo medvegju kožu sa sebe uvjeravao, da nije megjed nego Vašek i postao predmetom rugla ! Dinamitne bombe, koje su bilo prasnule, bilo na- gjene (svega rm 6 bomba) silno su uplašile i , - mirile osobito magjarone. Policija uzalud do sada dinamitarde, Bilo je premetačina kod jednoga bra ali — bez rezultata. Najviše plaši i magjarone i poli- ciju, što se znade da imadu atentatori još mnogo dinamita. X. Y. Politika u brojkama; Mnogo se je do sada sim o zapuštenosti Dal ' macije i naši su zastupnici u Beču iznijeli sijaset do- kaza za tu zapuštenost, ali nikada još nisu sve te tvr- dnje bile sabranije, kraće, ali tim poraznije utvrdjene statističkim podacima nego to čini od par zadnjih brojeva ,Jedinstvo“, donašajuć od ugledne, kako kaše, a bez sumnje od verzirane u te posle osobe suhe po- datke o stanju Dalmacije. Pisac obećaje iznijeti na o- snovu svega toga gradiva i nekoje političke opaske. Učiniti ćemo to i mi s naše strane, ali prije svega sma- tramo da je prijeka potreba, da se ti podaci upravo kao plameni mene, tekel farez upišu u srca, u pameti, u svijest svega našega naroda, pa ih za to u kratko i reproduciramo, prije nego povučemo iz njih pouke, a iz ovih konsekvencije ! Ići ćemo redom i molimo sve čitaoce, da paze na te brojke vrlo dobro: Sveukupni zbroj poreza u Austriji dohodi do 3,140,000,000 kruna; dakle 120 kr. na glavu, a Dal. macija plaća samo 18 kr. na glavu. Dakle pla: ta stanje. 05 Mune drag 2MNANO, 3-07. 1000 U imaju m pos duša, jer granje 445. plaća 21 + Korušk doSalzburska 67 kr, Primorje x Dalma je zadnja radi izravn“ are199. *: sumnje neće ostati besposleni. ,Hrvatska Misao“ će st - 9 so