Periodika Ragusina
Naziv
Periodika Ragusina
Opis
Zbirka Periodika Ragusina u svom tiskanom obliku čuva se u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku kao dio zbirke Ragusina te sadrži 390 naslova različitih publikacija. Njezina digitalna inačica u virtualnom obliku okuplja novine, časopise i ostale serijske publikacije tiskane između 1848. i 1941. godine.
Digitalizacija periodike zaustavlja se na 1941. godini iz više razloga. Prije svega, 2. svjetski rat i višestruke promjene režima u svega nekoliko godina gotovo su potpuno zaustavile izdavanje novina na dubrovačkom području (uz izuzetak nekoliko naslova). Drugi je razlog što se zbog Zakona o autorskim pravima ne može javno objavljivati građa novijeg datuma.
Zbirka se stalno proširuje i nadopunjuje, a u njoj se već mogu pronaći svi poznati tjednici s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kao i satirični Foji od pazara. Digitalizirani novinski tekstovi vrlo su jednostavno pretraživi i po punom tekstu: u tražilicu na vrhu stranice potrebno je upisati traženi pojam.
NAPOMENA ČITATELJIMA: Kao i u ostatku Europe, političke prilike u Dubrovniku u razdoblju između 1848. i 1941. godine vrlo su turbulentne. Vrijeme je to smjena država i režima, vrijeme u kojem na području Dubrovnika djeluje više suprotstavljenih političkih opcija, a svjetonazorski i politički stavovi osnivača i urednika pojedinih glasila, odrazili su se i na uređivačku politiku i političku orijentaciju pojedinih novina. Stoga periodiku objavljivanu u ovom razdoblju treba promatrati isključivo u povijesnom kontekstu. Ona je živi dokument, svjedočanstvo o društvenim, političkim, gospodarskim, socijalnim, književnim i kulturnim prilikama Dubrovnika i okolice s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a politički i svjetonazorski stavovi izraženi u njoj odražavaju isključivo stav uredništva pojedinog naslova.
1
Knjige Ragusina
Naziv
Knjige Ragusina
Opis
Knjige u zbirci Ragusina prikupljaju se po zavičajnom kriteriju: sve što je tiskano o Dubrovniku, u Dubrovniku (obuhvaća područje nekadašnje Dubrovačke republike i otoka Korčule) ili od dubrovačkih autora. U Ragusini se nalaze brojna raritetna izdanja dubrovačkih autora, od kojih je najstarije „Epistola Michaelis Bocignoli Ragusei ad Gerardu[m] Plania[m] “ dubrovačkog senatora Miha Bučinjelića iz 1524.
2
Inkunabule
Naziv
Inkunabule
Opis
Prvotisci, tj. knjige tiskane od 1450. do 1500. godine. Zbirka inkunabula Znanstvene knjižnice sadrži 82 naslova. Cjeloviti tiskani katalog je dostupan na https://zdur.dkd.hr/?pr=i&id=32300. U digitalnoj zbirci je zasad dostupno jedanaest naslova: „De natura angelica“ Jurja Dragišića, šest inkunabula hrvatskih tiskara Dobrića Dobričevića (tri naslova) i Andrije Paltašića (tri) naslova), te još četiri vrlo rijetka izdanja.
3
Rukopisi
Naziv
Rukopisi
Opis
Zbirka rukopisa Znanstvene knjižnice broji 953 naslova. Među raritetima se ističu beneventanski rukopis na pergameni iz 10. stoljeća, Dragomirov Osmoglasnik iz 14. stoljeća, te autografi dubrovačkih književnika ili znamenitih osoba na latinskom, talijanskom ili hrvatskom jeziku poput Ignjata Đurđevića, Damjana Beneše, Junija Palmotića, Rajmunda Kunića, Ruđera Boškovića i drugih.
4
Knjige 1500. - 1850.
Naziv
Knjige 1500. - 1850.
Opis
Raritetna i vrijedna izdanja tiskana između početka 16. i polovine 19. stoljeća.
5
Tiskani Katalozi Dubrovačkih Knjižnica
Naziv
Tiskani Katalozi Dubrovačkih Knjižnica
Opis
U ovoj zbirci možete pronaći kataloge rukopisa Znanstvene knjižnice objavljene u dvije knjige (rukopisi na hrvatskom jeziku i rukopisi na stranim jezicima) i Katalog Inkunabula ZK Dubrovnik iz 1999. Zbirka će se nadopunjavati i drugim katalozima ili referentnim djelima.
6
Kataložni listići starih i rijetkih knjiga
Naziv
Kataložni listići starih i rijetkih knjiga
Opis
U Zbirci starih i rijetkih knjiga koja ima status kulturnog dobra smješteno je šest zbirki: zbirka Antiqua, zbirka Collegium Ragusinum, zbirka Pozza-Katić, zbirka Libreta iz ostavštine Luke Dropca, zbirka Natali-Pozza-Sorgo te zbirka Varia. Zbirka je neprocjenjive vrijednosti, a sadrži djela većinom tiskana od početka 16. stoljeća do ukinuća Dubrovačke Republike 1808.
Zbirke Natali-Pozza-Sorgo i Libreta iz ostavštine Luke Dropca su katalogizirane i pretražive u integriranom knjižničnom programu Crolist dok su zbirke Collegium Ragusinum (CR), Antiqua (A) i Pozza-Katić (PK) ručno katalogizirane, a njihovi opisi su bili dostupni samo na starim kataložnim listićima u Knjižnici. 2018. svi se kataložni listići skeniraju, postavljaju na ZDUR i prepisuju kako bi bili čitljivi, pretraživi i dostupni korisnicima.
7
"Foji od pazara" (1901.-1941.)
Naziv
"Foji od pazara" (1901.-1941.)
Opis
Zbirka raznih satiričnih listova
"Foji od pazara" (satirični listovi) počinju se tiskati početkom 20. stoljeća, i s prekidom za vrijeme 1. svjetskog rata, izlaze sve do 1941. dakle do samog početka 2. svjetskog rata. Pri izdavanju tih listova izdavači su im nastojali dati što šaljiviji naziv koji se u pravilu svake godine mijenjao. Podaci u impresumu, kao i tekstovi u novinama su karakteristični za dubrovački govor i dubrovački humor i sadrže mnoge podatke o ljudima i prilikama toga vremena. U repozitoriju se nalaze 102 broja (80 naslova) karnevalskih listova, odnosno svi koji su izašli prije 2. svjetskog rata.
8
Crvena Hrvatska (1891. - 1914.)
Naziv
Crvena Hrvatska (1891. - 1914.)
Opis
CRVENA HRVATSKA RP-III-23
Politički list „Crvena Hrvatska“ pokrenuli su 1891. godine tadašnji pripadnici Stranke prava na čelu s Franom Supilom koji je prve dvije godine bio potpisan kao izdavatelj i upravitelj, a kasnije i odgovorni urednik. Supilo ostaje na čelu „Crvene Hrvatske“ sve do 1901. godine. Po njegovu odlasku iz Dubrovnika u Rijeku, „Crvena Hrvatska“ je sve više bila pod utjecajem Čingrijinog narodnjačkog kruga. Nakon spajanja Narodne hrvatske stranke i Stranke prava 1905. godine, „Crvena Hrvatska“ je djelovala u duhu politike Hrvatske stranke, a s pravašima dolazi do sukoba i razilaženja.
Tijekom godina dolazilo je do promjena u učestalosti izlaženja, glavnog urednika, tiskare, kao i formata. Kao tjednik „Crvena Hrvatska“ je izlazila svake subote, zatim od 1905. svakog četvrtka. Od studenog 1906. izlazi dva puta tjedno – srijedom i subotom, zatim od početka 1913. ponovno izlazi samo subotom. Zadnji broj „Crvene Hrvatske“ tiskan je 25. srpnja 1914.
9
Kolende i prigodne pjesme
Naziv
Kolende i prigodne pjesme
Opis
Zbirka „Kolende i prigodne pjesme“ temelji se na digitalizaciji više od 500 stranica rukopisa iz fonda Znanstvene knjižnice Dubrovnik. Projekt je pokrenut uz potporu Ministarstva kulture još 2014. godine, a poticaj za sustavno prikupljanje i prezentaciju skenirane građe bila su istraživanja dr. sc. Jelene Obradović-Mojaš.
Zbirka je danas integralni dio platforme ZDUR, čime je široj javnosti omogućen pristup zapisima poznatih dubrovačkih autora (Sorkočević, Zamanja, Kaznačić, Pauli) te bogatom korpusu anonimne i narodne poezije. Ovim projektom dubrovačka kolenda, kao ključni element identiteta prelazi u digitalni prostor, te ju je moguće pronaći i kao dio zbirke Rukopisi i kao zasebnu virtualnu zbirku.
10
