Periodika Ragusina
Naziv
Periodika Ragusina
Opis
Zbirka Periodika Ragusina u svom tiskanom obliku čuva se u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku kao dio zbirke Ragusina te sadrži 390 naslova različitih publikacija. Njezina digitalna inačica u virtualnom obliku okuplja novine, časopise i ostale serijske publikacije tiskane između 1848. i 1941. godine.
Digitalizacija periodike zaustavlja se na 1941. godini iz više razloga. Prije svega, 2. svjetski rat i višestruke promjene režima u svega nekoliko godina gotovo su potpuno zaustavile izdavanje novina na dubrovačkom području (uz izuzetak nekoliko naslova). Drugi je razlog što se zbog Zakona o autorskim pravima ne može javno objavljivati građa novijeg datuma.
Zbirka se stalno proširuje i nadopunjuje, a u njoj se već mogu pronaći svi poznati tjednici s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kao i satirični Foji od pazara. Digitalizirani novinski tekstovi vrlo su jednostavno pretraživi i po punom tekstu: u tražilicu na vrhu stranice potrebno je upisati traženi pojam.
NAPOMENA ČITATELJIMA: Kao i u ostatku Europe, političke prilike u Dubrovniku u razdoblju između 1848. i 1941. godine vrlo su turbulentne. Vrijeme je to smjena država i režima, vrijeme u kojem na području Dubrovnika djeluje više suprotstavljenih političkih opcija, a svjetonazorski i politički stavovi osnivača i urednika pojedinih glasila, odrazili su se i na uređivačku politiku i političku orijentaciju pojedinih novina. Stoga periodiku objavljivanu u ovom razdoblju treba promatrati isključivo u povijesnom kontekstu. Ona je živi dokument, svjedočanstvo o društvenim, političkim, gospodarskim, socijalnim, književnim i kulturnim prilikama Dubrovnika i okolice s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a politički i svjetonazorski stavovi izraženi u njoj odražavaju isključivo stav uredništva pojedinog naslova.
1
Knjige Ragusina
Naziv
Knjige Ragusina
Opis
Knjige u zbirci Ragusina prikupljaju se po zavičajnom kriteriju: sve što je tiskano o Dubrovniku, u Dubrovniku (obuhvaća područje nekadašnje Dubrovačke republike i otoka Korčule) ili od dubrovačkih autora. U Ragusini se nalaze brojna raritetna izdanja dubrovačkih autora, od kojih je najstarije „De vita et gestis Christi“ Jakova Bunića iz 1526.
2
Knjige 1500. - 1850.
Naziv
Knjige 1500. - 1850.
Opis
Raritetna i vrijedna izdanja tiskana između početka 16. i polovine 19. stoljeća.
3
Inkunabule
Naziv
Inkunabule
Opis
Prvotisci, tj. knjige tiskane od 1450. do 1500. godine. Zbirka inkunabula Znanstvene knjižnice sadrži 81 naslov. Cjeloviti katalog je dostupan na ovoj <a target="_blank" href="https://www.dkd.hr/znanstvena-knjiznica/katalog-inkunabula/">stranici</a>. U digitalnoj zbirci je zasad dostupno devet naslova: „De natura angelica“ Jurja Dragišića, pet inkunabula hrvatskih tiskara Dobrića Dobričevića (tri naslova) i Andrije Paltašića (dva naslova), te još tri vrlo rijetka izdanja.
4
Rukopisi
Naziv
Rukopisi
Opis
Zbirka rukopisa Znanstvene knjižnice broji 953 naslova. Među raritetima se ističu beneventanski rukopis na pergameni iz 10. stoljeća, Dragomirov Osmoglasnik iz 14. stoljeća, te autografi dubrovačkih književnika ili znamenitih osoba na latinskom, talijanskom ili hrvatskom jeziku poput Ignjata Đurđevića, Damjana Beneše, Junija Palmotića, Rajmunda Kunića, Ruđera Boškovića i drugih.
5
Kataložni listići starih i rijetkih knjiga
Naziv
Kataložni listići starih i rijetkih knjiga
Opis
U Zbirci starih i rijetkih knjiga koja ima status kulturnog dobra smješteno je šest zbirki: zbirka Antiqua, zbirka Collegium Ragusinum, zbirka Pozza-Katić, zbirka Libreta iz ostavštine Luke Dropca, zbirka Natali-Pozza-Sorgo te zbirka Varia. Zbirka je neprocjenjive vrijednosti, a sadrži djela većinom tiskana od početka 16. stoljeća do ukinuća Dubrovačke Republike 1808.
Zbirke Natali-Pozza-Sorgo i Libreta iz ostavštine Luke Dropca su katalogizirane i pretražive u integriranom knjižničnom programu Crolist dok su zbirke Collegium Ragusinum (CR), Antiqua (A) i Pozza-Katić (PK) ručno katalogizirane, a njihovi opisi su bili dostupni samo na starim kataložnim listićima u Knjižnici. 2018. svi se kataložni listići skeniraju, postavljaju na ZDUR i prepisuju kako bi bili čitljivi, pretraživi i dostupni korisnicima.
6
Tiskani Katalozi Dubrovačkih Knjižnica
Naziv
Tiskani Katalozi Dubrovačkih Knjižnica
Opis
U ovoj zbirci možete pronaći kataloge rukopisa Znanstvene knjižnice objavljene u dvije knjige (rukopisi na hrvatskom jeziku i rukopisi na stranim jezicima) i Katalog Inkunabula ZK Dubrovnik iz 1999. Zbirka će se nadopunjavati i drugim katalozima ili referentnim djelima.
7
List Dubrovačke biskupije
Naziv
List Dubrovačke biskupije
Opis
Prvi broj "Lista dubrovačke biskupije" izašao je 1. siječnja 1901. Od početka izlaženja lista pa do br. 1 g. 1905. urednik mu je bio Urban Talija, od br. 2 g. 1905. do br. 4 g. 1911. - urednik je Antun Liepopili, a od br.
5 g. 1911. i dalje urednik je Vlaho Barbić. Od br. 5 g. 1911. list je postao i glasilo kotorske i hvarske biskupije.
Svi brojevi od 1901. do 1918. dostupni su na digitalnoj zbirci Austrijske nacionalne knjižnice http://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno?aid=rgd
Nakon sloma Austro-Ugarske monarhije list je i dalje nastavio izlaziti jedanput mjesečno. Svoje XIX. godište započeo je dvobrojem 1—2, koji je izašao 1. veljače 1919. Njegov vlasnik (i izdavač) bila je Biskupska kurija u Dubrovniku, a tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Odgovorni urednik bio mu je Vlaho Barbić do zaključno s brojem 1—2/1924, a od br. 3/1924. Niko Gjivanović.
Od XXVII. godišta (1927) list nije više bio službeno glasilo i hvarske biskupije. Otada je, uz naslov: "List dubrovačke biskupije«, nosio podnaslov: "Službeno glasilo i za biskupiju kotorsku".
Format lista: 24x32 cm bio je od 1921. godine smanjen na: 21x30 cm. Gjivanović je uređivao list do zaključno s brojem 1/1929, a od br. 2—3/1929. urednik je Ivo Bučić. Bučić je bio urednik do zaključno s brojem 1—2/1930, a od br. 3/1930. pa do br. 3/1941. urednik je Karlo Capurso. Posljednji broj izašao je 6. svibnja 1944.
8
Službeni vjesnik Dubrovačke samoupravne oblasti 1928.-1929.
Naziv
Službeni vjesnik Dubrovačke samoupravne oblasti 1928.-1929.
Opis
"Službeni vjesnik Dubrovačke samoupravne oblasti je službeno izdanje i služi za proglašenje svih uredaba, odluka i objava Oblasne skupštine, Oblasnog odbora i samoupravnih tijela, naredaba i uredaba upravnih vlasti, a koje se tiču Dubrovačke oblasti te raznih drugih neslužbenih vijesti i oglasa" (iz Uredbe o izdavanju Službenog vjesnika Dubrovačke samoupravne oblasti).
Imao je format 23,5x31,5 cm, tiskao se u Štampariji "Jadran", a odgovorni urednik bio mu je Jaša Miloslavić. Prvi broj izašao je 15. rujna 1928, a zadnji 10. listopada 1929. U tijeku I. godišta izlaženja (1928) izašlo je 8, a u tijeku II. godišta izlaženja (1929) 10 brojeva.
9
Novi Dubrovnik 1933.-1934.
Naziv
Novi Dubrovnik 1933.-1934.
Opis
Tri je puta izašao ovaj prigodni časopis: u svibnju 1933. (u povodu međunarodnog kongresa PEN kluba), u rujnu 1933. (u povodu sastanka međunarodnog saveza advokata) i u listopadu 1934. (u povodu konferencije predstavnika evropskih država, koja se bavila pitanjima voznog reda željeznica i putničkih parobroda). Časopis se tiskao u Jugoslavenskoj štampariji, a urednik mu je bio Jaša N. Miloslavić.
Prvi i treći svezak imali su jednak format: 24x31,5 cm, dok je drugi svezak bio manjeg formata: 17x24,5 cm.
10
Glasnik udruženja trgovaca za grad i srez Dubrovnik 1936.-1939.
Naziv
Glasnik udruženja trgovaca za grad i srez Dubrovnik 1936.-1939.
Opis
Izdavač ovog lista, koji je trebao izlaziti "mjesečno i prema potrebi" bilo je Udruženje trgovaca.
List je imao format 23x31,5 cm, tiskao se u Štampariji Jadran, a odgovorni urednik bio mu je A. Poković. Počeo je izlaziti trobrojem (1—3) u travnju 1936. Izlazio je sve do potkraj 1939. Među sačuvanim primjercima tog lista zadnji je broj (kao br. 4) izašao za studeni 1939. Za cijelo vrijeme njegova izlaženja izdavač, urednik i tiskara ostali su nepromijenjeni.
11
Plivački reporter (1933.-1934.)
Naziv
Plivački reporter (1933.-1934.)
12
Omladina 1935.
Naziv
Omladina 1935.
Opis
Kao "List za prosvjetu naših sela" — kako joj je glasio podnaslov — "Omladina" je počela izlaziti 1. veljače 1935. na 8 trostupačnih stranica formata 22x29,5 cm. Tiskana je u Jugoslavenskoj štampariji, a odgovorni urednik bio joj je Frano Kondelli. Trebala je izlaziti dva puta mjesečno, ali, zbog materijalnih teškoća, to joj nije uspijevalo. Drugi broj tiskan je 3. ožujka 1925, a treći (vjerojatno i posljednji) broj "uoči Uskrsa" 1935.
Znanstvena knjižnica posjeduje samo prvi broj.
13
Glasnik hoteljersko-turističkih i kafanarskih obrta dubrovačkog sreza 1932.
Naziv
Glasnik hoteljersko-turističkih i kafanarskih obrta dubrovačkog sreza 1932.
Opis
Ovaj list formata 23,5x31 cm, koji je trebao izlaziti jedanput mjesečno, pokrenula je Obrtna zadruga hoteljersko-gostioničarskih i kafanarskih obrta u Dubrovniku.
Prvi (i, kako izgleda, jedini broj) izašao je u srpnju 1932. Urednik lista bio je Jaša Miloslavić. List se tiskao u Jugoslavenskoj štampariji.
14
Glasnik Orebića 1937.
Naziv
Glasnik Orebića 1937.
Opis
List s podnaslovom "list za kulturna i privredna pitanja Orebića", 24x31,5 cm, tiskao se u Narodnoj tiskari (Novo doba) Split. Vlasnik, izdavač i urednik bio je M. S. Vekarić, a izašla su svega tri broja: prvi broj 10. srpnja 1937., drugi broj nepoznato, a treći broj u ožujku 1938. Znanstvena knjižnica Dubrovnik posjeduje samo prvi broj.
15
Jadranska straža
Naziv
Jadranska straža
ISSN (tisak)
ISSN 1331-6699
Opis
List je izlazio u Splitu, u izdanju Izvršnog odbora udruženja "Jadranska straža", od 1923. do 1941. Prvi broj je izašao 1. siječnja 1923., a posljednji, ne kako stoji u poznatim katalozima u veljači, nego u travnju 1941. Glavni urednici su bili: Od god.1(1923) urednik: Silvije Alfirević; god.7(1929): Silvije Alfirević, Niko Bartulović, Ivo Lahman; god.8(1930): Niko Bartulović ...[et al.]; od god.9(1931): Niko Bartulović, Jakša Ravlić; od god.14(1936)-god.19(1941): Jakša Ravlić.
List je izlazio mjesečno, na hrvatskom i srpskom jeziku, u formatu visine 30 cm.
Broj 4 iz 1941. nikad nije bio distribuiran i predstavlja izuzetan raritet. Dubrovačkoj Naučnoj biblioteci poklonio ga je orebićki pisac Živko Vekarić.
16
Glasnik dubrovačkog učenog društva Sv. Vlaho
Naziv
Glasnik dubrovačkog učenog društva Sv. Vlaho
Opis
Kako mu i sam naslov kaže, taj je zbornik bio glasilo navedenog društva. Dubrovačko učeno društvo "Sveti Vlaho" osnovano je 1923. društvo je 1929. izdalo prvi (i jedini) svezak "Glasnika" na ukupno 184 stranice formata 20,5x x28 cm.
"Glasnik« je tiskan u Bokeškoj štampariji u Kotoru, a prilozi u njemu objavljeni su jednim od dva pisma (latinicom ili ćirilicom). Bio je to veoma sadržajan zbornik znanstvenih radova o dubrovačkoj prošlosti. Takvi znanstveni prilozi, nastali na temelju istraživanja dokumenata Dubrovačkog arhiva, trebali su — prema riječima uredništva "Glasnika" — biti neophodne predradnje "za buduću veliku i dostojnu istoriju Dubrovnika". Glavni urednik "Glasnika" bio je Antonije Vučetić, a uredništvo su još sačinjavali: Jakov Carić, Niko Gjivanović, Ernest Katić, Lucijan Marčić, Marko Murat, Ivo Saraca i Jorjo Tadić.
17
Sanctus Blasius 1938.-1940.
Naziv
Sanctus Blasius 1938.-1940.
Opis
Časopis na talijanskom jeziku s podnaslovom: "Rasegna ragusea illustrata di lettere e di arte" — izlazio je tromjesečno na 8 stranica formata 21x29 cm. Pokrenuo ga je, izdavao i skoro sam ispunjao svojim prilozima Giovanni Marotti. Kao izdavač i urednik (editore i redattore) bila je navedena Riccarda Saitz.
Prvi broj izašao je 1. rujna 1938. U 1938. izašao je još broj 2. Drugo godište tog časopisa (1939) započelo je brojem 3. I brojevi i stranice časopisa numerirani su neprekinuto. U drugom godištu (1939) izašli su brojevi 3—6, u III. godištu (1940) brojevi 7—10. U IV. godištu izašao je samo 1 broj i to broj 11 (1. ožujka 1941). Do okupacije izašlo je 11 brojeva, tiskanih u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, na ukupno 88 stranica.
(Časopis je, za vrijeme okupacije, izašao još samo 3 puta u Dubrovniku i to: 1942. — br. 12 i 13, i 1943. — br. 14. Od br. 13/1942. Giovanni Marotti je naveden u časopisu kao njegov odgovorni upravitelj (direttore responsabile).
18
Il tascapane in Dalmazia (1941.-1943.)
Naziv
Il tascapane in Dalmazia (1941.-1943.)
Opis
Tjednik talijanske markanske divizije za vrijeme okupacije Dalmacije. Izlazio od br. 1, 9. svibnja 1941. do broja 575, 6. rujna 1943. Glavni urednik bio je Renato Famea, a format 31 cm.
19
L'Epidauritano (1863. - 1877.)
Naziv
L'Epidauritano (1863. - 1877.)
Opis
Crkveni kalendar izlazio je u tiskari Martecchini od 1863. do 1877. početkom godine za tekuću godinu. Od 1867. izlazi s podnaslovom "lunario cattolico e greco", a od 1869. "lunario cattolico, greco ed ebraico". Urednik je nepoznat, a nakladnik nije naveden, osim tiskare. Format 22cm, broj stranica od 32 do 56.
U Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik dostupne su godine: 1863., 1865., 1866., 1867., 1868., 1869., 1870., 1874., 1875., 1876., 1877.
20
L'Epidauritano (1895. - 1914.)
Naziv
L'Epidauritano (1895. - 1914.)
Opis
Autonomaška čitaonica (Gabinetto di lettura) u Dubrovniku pokrenula je izdavanje svoga kalendara "L’Epidauritano", koji je nosio naziv ranijeg kalendara. Kalendar "L’Epidauritano" izlazio je redovito krajem tekuće godine za slijedeću godinu. Prvi svezak "L’Epidauritano, Lunario Raguseo per l’anno bisestile 1896" tiskan je 1895. u Srpskoj dubrovačkoj štampariji A. Pasarića na 56 strana formata 15×22 cm.
Drugi svezak: "L’Epidauritano. Lunario Raguseo per l’anno 1897", koji je izašao krajem 1896. tiskan je u tiskari Dragutina Pretnera. U Pretnerovoj tiskari tiskani su i slijedeći svesci do zaključno 6. sveska (1901. za 1902. godinu). Od 7. sveska (1902. za 1903. godinu) pa do zaključno 19. sveska (1913. za 1914. godinu) tisak je vršila Dubrovačka srpska štamparija, čiji je vlasnik bio Antun Pasarić, potom: Mato Gracić i dr. Posljednji 20. svezak tog kalendara (za 1915. godinu), tiskan je 1914. u Splitu, u Splitskoj društvenoj tiskari.
21
Dubrovnik: cviet narodnog književstva
Naziv
Dubrovnik: cviet narodnog književstva
Opis
Almanah "Dubrovnik: cviet narodnog književstva" su pokrenuli Matija Ban, Medo Pucić i Ivan August Kaznačić, a izlazak se željno iščekivao u široj hrvatskoj književnoj zajednici. Prvi svezak almanaha "Dubrovnik" tiskan je 1849. u Martecchinijevoj tiskari na 307 strana formata 11,5×17,5 cm. Njegov puni naslov glasi: "Dubrovnik cviet narodnog književstva" Pokretači almanaha postavili su sebi zadatak - isticao je Ban — "da se od propasti sačuvaju, sredstvom pečatnje, pesnički sastavci starih Dubrovčanah" i da se suvremenim, mladim spisateljima otvori jedno polje dĕlovanja, kroz koje bi se narodnost slavjanska u ovim stranama konačno utvrdila". U skladu s tim, almanah, je, objavljujući stare i nove književne i druge tekstove, i imao dva dijela: prvi dio — "Staro književstvo", drugi dio — "Novo književstvo".
Drugi svezak almanaha "Dubrovnik" za godinu 1850. tiskan je 1851. u tiskari Ljudevita Gaja u Zagrebu na 259 stranica formata 13×20 cm. Treći (posljednji) svezak tog almanaha za 1851. uredio je sam Matija Ban, pa je to i naznačio na naslovnoj stranici (»Urednik Matija Ban«). Taj je svezak tiskan 1852. u tiskari Franje Župana u Zagrebu na 248 strana formata 11,5×17,5 cm, i to: "Troškom narodne matice ilirske".
22
Euharistijski glasnik (Dubrovnik 1926.-1936.)
Naziv
Euharistijski glasnik (Dubrovnik 1926.-1936.)
Opis
Vjerski časopis, izlazio prvo u Zadru od 1908. do 1918, zatim u Šibeniku od 1923. do 1926. godine. Od broja 3-4 iz 1926. izlazi u Dubrovniku do zaključno s brojem 9/1936.
Uredništvo i uprava nalazili su se u dubrovačkom franjevačkom samostanu, a odgovorni urednik bio mu je Teofil Velnić. Tiskao se u Pučkoj tiskari u Šibeniku do zaključno s brojem 1/1927, a od broja 2/1927. — u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Od broja 3/1927. uredništvo i uprava bili su razdijeljeni: uredništvo se nalazilo u dubrovačkom franjevačkom samostanu, a uprava u splitskom franjevačkom samostanu u Poljudu. Velnić je bio odgovorni urednik časopisa do zaključno s brojem 4/1927, a i tisak tog broja obavljen je u Splitu — u tamošnjoj Leonovoj tiskari.
Od broja 11/1928. uredništvo i uprava časopisa ponovno se nalaze u franjevačkom samostanu u Dubrovniku, časopis se ponovno tiska u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, a Teofil Velnić ponovno mu je odgovorni urednik za cijelo vrijeme daljnjeg izlaženja u Dubrovniku do broja 9/1936.
23
Dubrovnik: mjesečna ilustrovana revija
Naziv
Dubrovnik: mjesečna ilustrovana revija
Opis
"Dubrovnik" je počeo izlaziti u ožujku 1929. Do kraja 1929. izašlo je svega 10 brojeva (6 jednobroja i 2 dvobroja: 4—5 i 9—10) na ukupno 356 stranica formata 17,5x25 cm. Iako je ovaj časopis bio predstavljen kao: Službeni organ Saveza za unapređivanje turizma u Dubrovniku, taj ga Savez nije izdavao. Kao izdavač naveden je Matija Vidojević, a urednik je bio Jorjo Tadić.
Glavni zadatak časopisa bio je da razmatra ulogu Dubrovnika u prošlom i tadašnjem "kulturnom i ekonomskom razvoju našega naroda" i da doprinese daljnjem unapređivanju kulturnog i privrednog života Dubrovnika u skladu s najboljim tradicijama njegove prošlosti.
24
Mlada Jugoslavija (1922.-1923.)
Naziv
Mlada Jugoslavija (1922.-1923.)
Opis
Prvi broj ovog časopisa, tiskanog u Štampariji De Giulli i dr. na 24 stranice formata 15,5x24 cm, izašao je 11. ožujka 1922. Vlasnik i izdavač bio mu je Jugoslavenski akademski klub "Jurislav Janušić" Rijeka—Dubrovnik, a odgovorni urednik prof. Đorđe Glumac.
Časopis je trebao izlaziti jedanput mjesečno.
U Dubrovniku su izašla još dva jednobroja (br. 2 za travanj i br. 3 za svibanj), te dvobroj 4—5 za lipanj i srpanj 1922. godine na sveukupno 104 stranice. Numeracija stranica je nastavljena iz broja u broj (dakle: od 1 na početku 1. broja do 104 na kraju dvobroja 4—5). Drugo godište časopisa nastavilo je izlaženjem u Zagrebu. Ivo Krznarić bio je otada novi odgovorni urednik. U 1. broju II. godišta (1923) uredništvo je objašnjavalo: da je u 1922. časopis izdavala dubrovačka podružnica J. A. K. "J. Janušić", ali da je došlo do "proširenja pokreta"i da je nastala potreba "da se glasilo prenese iz pokrajine u centar kluba". Časopis je postao "centralnim glasilom pokreta jugoslavenske omladine". Tom pokretu stajao je na čelu J. A. K. "J. Janušić".
Časopis su u 1923. uređivali predstavnici zagrebačke i dubrovačke podružnice tog kluba. Dubrovačku podružnicu zastupao je u uredništvu Mate Zaninović. Zadnji dvobroj 7—8 uredio je redakcijski odbor sastavljen od predstavnika kluba u Zagrebu. Tim dvobrojem časopis je prestao izlaziti. Među njegovim suradnicima bili su naročito zapaženi Otokar Keršovani i Antun Barac.
25
Gospina krunica (1895.-1946.)
Naziv
Gospina krunica (1895.-1946.)
Opis
Časopis “Gospina krunica” izlazio je u Samostanu svetog Dominika u Splitu od 1895. do 1946. Nosio je podnaslov “širenje bogoljubstva Sv. Ružarja i za katoličke probitke u našim zemljama”, a prvi urednik bio je Angjeo Marija Miškov. Godina 1907. i 1908. tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Izlazio je jednom mjesečno, a format mu je bio 23 cm. Znanstvena knjižnica u Zbirci Periodika Ragusina ima ukupno 4 broja iz 1907. i 1908.
26
Naša hrana (1935.-1939.)
Naziv
Naša hrana (1935.-1939.)
Opis
LIst je izlazio povremeno, a vlasnik, izdavač i odgovorni urednik bio mu je Niko Maslač — Narodnik. Prvi broj na 4 trostupačne stranice formata 23,5x31 cm izašao je u prosincu 1935. Numeracija je tekla neprekinuto iz godišta u godište. U II. godištu (1936) izašao je broj 2, u III. godištu (1937) izašli su brojevi 3—14, u IV. godištu (1938) izašli su brojevi 15—26, i u V. godištu (1939) izašli su brojevi od 27 do 38. List se tiskao od 1935. do 1937. u Jugoslavenskoj štampariji, a od 1937. u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Posljednji broj u V. godištu izašao je kao šesterobroj (33—38).
Od III. godišta (1937) list ima 8 stranica. Od br. 21—22/1938. izlazi u smanjenom formatu: 15,5x24 cm.
Znanstvena knjižnica u zbirci Periodika Ragusina ima 6 brojeva: 21-22, 23-24, 25-26 iz 1938. te 27-28-29, 30-31-32 i 33-38 iz 1939.
27
Razvitak 1929.
Naziv
Razvitak 1929.
Opis
S podnaslovom: "Književna smotra" — časopis "Razvitak" je počeo i prestao izlaziti u listopadu 1929. Izašao je, dakle, samo 1 broj. Imao je format 16x24 cm, a tiskao se u Štampariji "Jadran". Njegovi urednici bili su: Dino Storelli i Obrad St. Stanišić. (O. S. Stanišić je naznačen i kao vlasnik i odgovorni urednik tog časopisa).
Časopis je trebao biti mjesečnik i izlaziti "u sveskama od 40 stranica".
U uvodniku pod naslovom "Na putu stvaranja" urednici su naglašavali da ne vole "pozu i prazni gest", da su siti "laži tuberkuloznih bivših dana", da ne žele produžavati život "ukorijenjenim zabludama", da im je "draga širokogrudnost slobode" i da, zajedno sa svojim suradnicima, nastoje pokazati što u njima živi. Časopis je ozbiljno počeo. U tom njegovu
1. (i jedinom) broju zastupljeni su mladi, talentirani pisci: Tin Ujević, Albert Haler, Josip Bogner, Stanislav Šimić, Pere Ljubić, Hasan Kikić i dr. Za slijedeći broj bili su najavljeni suradnički prilozi Frana Alfirevića, Vjekoslava Majera i još nekih. Časopis nije nastavio s izlaženjem zbog tiskarskih troškova koji se nisu mogli podmiriti sredstvima od malobrojne pretplate i prodaje.
28
Vrelo (1919.-1920.)
Naziv
Vrelo (1919.-1920.)
Opis
Kao što stoji u podnaslovu, ovaj list je nastojao "da oko sebe okupi svu srednjoškolsku omladinu" s područja Dalmacije i da "bude tumač njenih osjećaja i želja". Prvi broj izašao je kao dvobroj za listopad i studeni 1919. Broj za prosinac 1919. nije
izašao. Početkom 1920. časopis se ponovno pojavio u dvobroju i to s dvobrojem 3—4 za siječanj i veljaču. Slijedeći brojevi za ožujak i travanj izašli su kao jednobroji (5 i 6), a za svibanj i lipanj kao dvobroj 7—8. To je ujedno bio i posljednji broj.
Prema tome, krajem 1919. i tokom prvog polugodišta 1920. izašlo je ukupno 8 brojeva: 3 dvobroja i 2 jednobroja. Kao vlasnik i izdavač časopisa bila je navedena: dubrovačka srednjoškolska omladina. Odgovorni urednik bio je Mirko Mišković. Časopis se tiskao u dubrovačkoj Srpskoj štampariji. Po svom sadržaju imao je pretežno književni karakter.
29
Zadružna misao 1923.
Naziv
Zadružna misao 1923.
Opis
Prvi broj "Zadružne misli" izašao je 1. siječnja 1923. Imao je format 23,5x31,5 cm. Tiskan je u Štampariji De Giulli i dr. Vlasnik i odgovorni urednik bio mu je Nikola Kojaković. Kao mjesto izdavanja lista bila je naznačena: Župa Dubrovačka.
U političkom pogledu list je zastupao stavove Saveza zemljoradnika. Izvještavao je da Oblasno vijeće Saveza zemljoradnika dubrovačke oblasti sačinjava 7 sreskih vijeća i to: dubrovačko, konavosko, stonsko, neretvansko, pelješko, korčulansko i blatsko, da sreska vijeća djeluju preko udruženja »Težačka sloga«, a da u dubrovačkoj oblasti djeluje 71 »Težačka sloga«. Drugi, ujedno i posljednji broj izašao je 1. veljače 1923.
U zbirci Ragusina Znanstvene knjižnice čuva se samo prvi broj.
30
